Energetska politika i planiranje

Energija u Hrvatskoj je godišnja publikacija koja kvalitativno i kvantitativno opisuje stanje energetskog sektora na godišnjoj razini. Stanje cjelokupnog energetskog sektora izrađuje se tekuće godine za prethodnu (pravilo n-1). Izdaje se dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku, te uključuje i energetske bilance po IEA i EUROSTAT metodama.

Energija u Hrvatskoj

Energetska bilanca

EU projekti

Programi pomoći Europske unije otvoreni su za regiju od 1991. godine. Europska unija je u 2000. godini pokrenula, kao dio Procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP), Program pomoći CARDS a također je Hrvatskoj pružala financijsku pomoć putem pretpristupnih fondova: PHARE, ISPA, SAPARD a od 2007. i IPA programom koji aktualan i sada.

U sklopu pristupanju Europskoj uniji, naša zemlja preuzela je, između ostalog i obveze vezane uz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s onim Europske unije te se upravo kroz projekte Europske unije želi ojačati administrativni kapacitet Ministarstva i relevantnih dionika u energetskom sektoru te analizirati potrebe i dati jasne preporuke za daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva iz područja energetike.

Ministarstvo je do sada uz financijsku pomoć Europske unije provelo niz projekata kao što su CARDS 2004 RELEEL projekt, "Usklađivanje zakonodavstva iz područja obnovljivih izvora energije i označavanje energetske učinkovitosti" (Approximation of EU Renewable Energy Legislation and Energy Efficiency Labelling) te IPA 2007 projekt „Razvoj metodologije za upravljanje energetskim podacima u skladu sa EU direktivama“ (Energy data management). Trenutno su u provedbi IPA 2008 MODVESS projekt, „Praćenje ovisnosti i ranjivosti sustava opskrbe energijom s posebnim osvrtom na sigurnost opskrbe“ (Monitoring Dependence and Vulnerability of Energy Supply System with the Scope on Security of Supply re-launch) te IPA 2009 „Jačanje i daljnji razvoj unutarnjeg energetskog tržišta s posebnim osvrtom na ugovor o energetskoj zajednici“ (Reinforcement and further development of internal energy market with the scope of the Energy Community Treaty).

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Europska komisija odobrila je Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. 12. prosinca 2014. godine. Programom se provodi kohezijska politika EU-a i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike, zaštite okoliša, ICT-a) i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike sudjeluje u procesu kao Posredničko tijelo razine 1, a Uprava za energetiku i naftno rudarstvo sudjeluje u provedbi Prioritetne osi 4 PROMICANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE.

Više podataka na: http://www.strukturnifondovi.hr

Projekti od strateškog interesa (PCI projekti)

Projekti od zajedničkog interesa

Uredbom (EU) 347/2013 - čiji je primarni cilj olakšati i ubrzati provedbu strateški važnih projekata u području energetike – uvodi se između ostalog status 'projekta od zajedničkog interesa' (PCI). Ovaj status može se dodijeliti na projekte koji značajno pridonose jačanju unutarnjeg tržišta energije, sigurnosti opskrbe i provedbu strateških prioriteta koridora od prekograničnog utjecaja. Popis PCI projekta potrebno je ažurirati svake dvije godine.

Projekti od zajedničkog interesa u području električne energije, plina i ugljikovog dioksida trebali bi biti prihvatljivi za dobivanje financijske pomoći odnosno sredstava iz Europske unije za studije i, u određenim uvjetima, za radove čim takvo financiranje postane raspoloživo na temelju odgovarajuće uredbe o instrumentu za povezivanje Europe u obliku bespovratnih sredstava ili inovativnih financijskih instrumenata.

Time će se osigurati potpora koju mogu dobiti oni projekti od zajedničkog interesa koji nisu održivi unutar postojećeg regulatornog okvira i u tržišnim uvjetima. Pri tome je važno je izbjeći svako narušavanje tržišnog natjecanja, posebice između projekata koji doprinose postizanju istog prioritetnog koridora Unije. Takva financijska pomoć trebala bi osigurati potrebne sinergije sa Strukturnim fondovima, iz kojih će se financirati pametne energetske distribucijske mreže od lokalnog ili regionalnog značaja.

Postupak u tri koraka primjenjuje se na ulaganja u projekte od zajedničkog interesa.

  • 1. korak
    tržište bi trebalo imati prednost kod ulaganja.
  • 2. korak
    ako ulaganja nisu učinjena putem tržišta, trebalo bi pronaći regulatorna rješenja, prilagoditi odgovarajući regulatorni okvir ako je potrebno te osigurati ispravnu primjenu odgovarajućeg regulatornog okvira.
  • 3. korak
    ako prva dva koraka nisu dovoljna za dobivanje nužnih ulaganja u projekte od zajedničkog interesa, financijska pomoć Unije mogla bi se odobriti ako projekt od zajedničkog interesa udovoljava primjenjivim kriterijima prihvatljivosti.

    Projekti od zajedničkog interesa trebali bi udovoljavati zajedničkim, transparentnim i objektivnim kriterijima u pogledu njihovog doprinosa ciljevima energetske politike. Kad se radi o električnoj energiji i plinu, kako bi bili prihvatljivi za uključenje u druge i naredne popise Unije, projekti bi trebali biti dijelom najnovijeg raspoloživog 10-godišnjeg plana za razvoja mreže.

Sve PCI projekte Europske unije možete pogledati na:
https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/5_2%20PCI%20annex.pdf

Svi projekti koji su uvršteni na listu za Projekte od zajedničkog interesa obavezni su pripremu i provedbu projekata uskladiti s Uredbom (EU) 347/2013 te sukladno njoj provoditi projekte.

Više informacija na:
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R0347&from=HR
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2013:115:0039:0075:EN:PDF
http://ec.europa.eu/energy/en/topics/infrastructure/projects-common-interest
 

Koordinator

Koordinator za Republiku Hrvatsku je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i ono:

  • a) promiče projekte za koje je određen europskim koordinatorom i prekogranični dijalog između promotora projekta i svih dotičnih dionika;
  • (b) prema potrebi pomaže svim stranama u savjetovanju s dotičnim dionicima i ishođenju potrebnih dozvola za projekte;
  • (c) prema potrebi, savjetuje promotore projekta o financiranju projekta;
  • (d) osigurava da dotične države članice dobiju odgovarajuću podršku i strateško usmjerenje za pripremu i provedbu projekata;
  • (e) podnosi Komisiji svake godine i, prema potrebi, nakon završetka svojeg mandata, izvješće o napretku projekata i o svim teškoćama i preprekama koje će vjerojatno uzrokovati značajno kašnjenje u pogledu datuma puštanja projekta u rad. Komisija prosljeđuje izvješće Europskom parlamentu i dotičnim skupinama.

Promotor

'Promotor projekta' znači jedno od sljedećeg:

  • (a) operator prijenosnog sustava (OPS), operator distribucijskog sustava (ODS) ili drugi operator ili ulagatelj koji razvija projekt od zajedničkog interesa;
  • (b) ako postoji nekoliko operatora prijenosnih sustava (OPS), operatora distribucijskih sustava, drugih operatora, ulagatelja ili skupina tih osoba, subjekt s pravnom osobnosti na temelju primjenjivog nacionalnog prava, koji je određen njihovim ugovornim sporazumom i koji ima ovlasti prihvatiti pravne obveze i snositi financijsku odgovornost u ime stranaka ugovornog sporazuma;

Priprema i provedba PCI projekta

Priprema i provedba PCI projekata provodi se u skladu s Uredbom (EU) br. 347/2013, a posebice:

1. Priprema i izrada plana provedbe
Promotori projekta izrađuju plan provedbe za projekte od zajedničkog interesa, uključujući raspored za svaki od sljedećeg:

  • (a) studije izvedivosti i projektne studije;
  • (b) odobrenje nacionalnog regulatornog tijela ili nekog drugog dotičnog tijela;
  • (c) izgradnju i puštanje u rad;
  • (d) izdavanje dozvola iz članka 10. stavka 4. točke (b) Uredbe (EU) br. 347/2013
  • (e) dužan je svoje projekte provesti Uredbom (EU) br. 347/2013

2. Godišnja izvješća
Do 31. ožujka svake godine nakon godine uključivanja projekta od zajedničkog interesa na popis Unije u skladu s člankom 3. Uredbe, promotori projekta podnose godišnje izvješće, za svaki projekt koji pripada kategorijama navedenima u Prilogu II.1. i 2. Uredbe, nadležnom tijelu iz članka 8. Uredbe i bilo Agenciji ili, za projekte koji pripadaju kategorijama navedenima u Prilogu II.3. i 4. Uredbe, dotičnoj skupini. U tom je izvješću detaljno opisano sljedeće:

  • (a) napredak postignut na razvoju, izgradnji i puštanju projekta u rad, posebno u pogledu postupaka izdavanja dozvola i savjetovanja;
  • (b) prema potrebi, kašnjenja u odnosu na plan provedbe, razlozi takvih kašnjenja i drugih teškoća na koje se naišlo;
  • (c) prema potrebi, revidirani plan čiji je cilj prevladavanje kašnjenja.


3. Izrada koncepta sudjelovanja javnosti
Promotor projekta, unutar okvirnog razdoblja od tri mjeseca od početka postupka izdavanja dozvola u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (a) ove Uredbe (EU) br. 347/2013, izrađuje i dostavlja nadležnom tijelu koncept sudjelovanja javnosti, pridržavajući se postupka navedenog u priručniku iz stavka 1. i u skladu sa smjernicama navedenima u Prilogu VI ove Uredbe (EU) br. 347/2013. Nadležno tijelo zahtijeva izmjene ili odobrava koncept sudjelovanja javnosti u roku od tri mjeseca; pritom nadležno tijelo uzima u obzir svaki oblik sudjelovanja javnosti i javnog savjetovanja provedenog prije početka postupka izdavanja dozvola, u mjeri u kojoj je takvo sudjelovanje javnosti i javno savjetovanje ispunilo zahtjeve iz ovog članka. HR 240 Službeni list Europske unije 12/Sv. 5

4. Izrada i redovito ažuriranje internetskih stranica projekata
Na internetskoj stranici projekta objavljuje se najmanje sljedeće:

  • (a) informativni letak iz točke (5) Uredbe (EU) br. 347/2013.
  • (b) netehnički i redovito ažurirani sažetak na najviše 50 stranica s opisom trenutačnog statusa projekta i jasnim navođenjem, u slučaju ažuriranja, promjena u odnosu na prijašnje verzije;
  • (c) planovi projekta i javnog savjetovanja s jasno navedenim datumima i lokacijama javnih savjetovanja i rasprava te predložena problematika u vezi s tim raspravama;
  • (d) kontaktni podaci s ciljem dobivanja potpunih dokumenta za podnošenje zahtjeva;
  • (e) kontaktni podaci za prenošenje komentara i primjedbi tijekom javnih savjetovanja.

Priručnik za postupanje u postupcima odobravanja dozvola za PCI projekte (pdf)

Popis projekata

  • Električna energija

3.9. Klaster projekata Hrvatska – Mađarska - Slovenija između Žerjavinec /Heviz i Cirkovce uključuje sljedeće projekte:

  • 3.9.1 Interkonekcija između Žerjavinec (HR)/Heviz (HU) i Cirkovce (SI)
  • 3.9.2 Mreža između Divača and Beričevo (SI)
  • 3.9.3 Mreža između Beričevo and Podlog (SI)
  • 3.9.4 Mreža između Podlog and Cirkovce (SI)  

10.3. SINCRO.GRID (Slovenija / Hrvatska) ima za cilj rješavanje naponske mreže, kontrolu frekvencije i zagušenja, pitanja omogućuju daljnju implementaciju obnovljivih izvora energije i raseljavanje konvencionalne generacije integrirajući nove aktivne elemente u prijenosne i distribucijske mreže u virtualnu prekogranične kontrolne centre na temelju naprednog upravljanju podacima, zajednički sustav optimizacije i prognoziranja uključuje dva susjedna operatora prijenosnog sustava i dva susjedna operator distributivnog sustava.

Više informacija na: http://www.hops.hr/wps/portal/hr/web
http://www.eles.si/sincrogrid.aspx

  • Plin

6.5. Klaster projekata vezan na LNG na Krku (LNG Terminal-LNG Hrvatska d.o.o. + sustav LNG evakuacijskih plinovoda-Plinacro d.o.o.):

  • 6.5.1 LNG brod na Krku (HR)
  • 6.5.2 Plinovod Zlobin – Bosiljevo – Sisak – Kozarac – Slobodnica (HR)


6.26. Klaster Hrvatska - Slovenija - Austrija u Rogatec, uključujući sljedeće PCIs:

  • 6.26.1 interkonekciji Hrvatska - Slovenija (Lučko - Zabok - Rogatec)
  • 6.26.2 CS Kidričevo, 2. faza nadogradnje (SI)
  • 6.26.3 redukcijske stanice na hrvatskom plinskog transportnog sustava
  • 6.26.4 OKS 2014/04 Murfeld (AT)
  • 6.26.5 Nadogradnja Murfeld / Ceršak interkonekcije (AT-SI)
  • 6.26.6 Nadogradnja Rogatec interkonekcije

Više informacija na: http://www.plinacro.hr/default.aspx?id=54  
http://www.lng.hr/hr/novosti-detalji/projekt-od-zajednickog-interesa-5

  • Nafta

9.3. Naftovod JANAF-Adria: rekonstrukcija, dogradnja, održavanje i kapacitet postojećih JANAF i Adria naftovoda koji povezujuHrvatsku, Omišalj luku za južnu Družbu (Hrvatska, Mađarska, Slovačka Republika)

Više informacija na:http://www.janaf.hr/projekti-od-zajednickog-interesa-eu/

 

 

CEF

CEF je novi instrument za razdoblje od 2014. do 2020. godine namijenjen ulaganju u infrastrukturne prioritete Europske unije u području prometa, energetike i digitalne tehnologije. Osmišljen je u svrhu jačanja i modernizacije trenutne mrežne infrastrukture na području Europske unije. Također, utvrđuje uvjete, načine i postupke pružanja europske financijske potpore za trans-europske mreže kako bi potporu dobili projekti od zajedničkog interesa. Drugi cilj CEF-a je omogućiti Uniji da do 2020. godine postigne smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%, te povećanje energetske učinkovitosti za 20% i podizanje udjela obnovljivih energije za 20%.

Uprava za energetiku zadužena je za koordinaciju CEF – ENERGY u kojem mogu sudjelovati samo projekti uvršteni na PCI listu.

SET PLAN (Strategic Energy Technology Plan)

SET Plan je dio energetske unije koji se nalazi u stupu posvećenom istraživanju i razvoju.

Europski strateški energetski tehnološki plan (SET-plan) ima za cilj ubrzati razvoj i implementaciju tehnologija s niskom razinom ugljika. Ona nastoji poboljšati nove tehnologije i smanjiti troškove koordinacijom nacionalnih istraživačkih napora i pomaganjem financiranja projekata.

SET-plan također promiče napore istraživanja i inovacija diljem Europe podržavajući najsnažnije tehnologije u transformaciji EU u energetski sustav s niskom razinom ugljika. Ona promiče suradnju među zemljama EU, tvrtkama, istraživačkim institucijama i samom EU.

Plan SET-a obuhvaća Grupu za upravljanje programom SET-Plana (sastavljena od predstavnika država članica EU), Europskim tehnološkim i inovacijskim platformama, Europskom energetskom istraživačkom savezu i Informacijskim sustavom SET-plana (SETIS).

https://ec.europa.eu/energy/en/topics/technology-and-innovation/strategic-energy-technology-plan

 

Međunarodni ugovori

  • Odluka o proglašenju Zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Zajednice 'Inteligentna energija – europski program za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.)'
    NN - MU br. 11/2007, 5/2008

  • Odluka o proglašenju Zakona o potvrđivanju Ugovora o Energetskoj zajednici
    NN - MU br. 6/2006

  • Odluka o proglašenju Zakona o potvrđivanju Krovnog sporazuma o institucijskom okviru za uspostavu međunarodnih sustava za transport nafte i plina
    NN - MU br. 14/2000

  • Odluka o proglašenju Zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna trgovinskih odredbi Ugovora o energetskoj povelji
    NN - MU br. 6/2003

  • Odluka o proglašenju Zakona o potvrđivanju Ugovora o Energetskoj povelji
    NN - MU br. 15/1997

  • Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o pravodobnoj razmjeni informacija o slučaju radiološke opasnosti
    NN - MU br. 11/1999

  • Objava o stupanju na snagu Statuta Međunarodne agencije za obnovljivu energiju – IRENA
    NN - MU br. 10/2011

  • Zakon o potvrđivanju Statuta Međunarodne agencije za obnovljivu energiju – IRENA
    NN - MU br. 6/2011

  • Uredba o potvrđivanju Protokola Energetske povelje o energetskoj učinkovitosti i pripadajućim problemima okoliša
    NN - MU br. 7/1998

  • Ugovor o Zajednici za Energiju (Energy Community Treaty) (potpisan 25.10.2005.)

Strategije, planovi i programi

Prva revizija Programa razgradnje i odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) i istrošenog nuklearnog goriva (ING) iz NE Krško završena je u 2004. godini od strane APO Agencija za posebni otpad, Zagreb i ARAO Agencija za radioaktivne otpatke, Ljubljana.

Druga revizija Programa razgradnje i odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) i istrošenog nuklearnog goriva (ING) iz NE Krško službeno je započela u rujnu 2008. godine od strane APO Agencija za posebni otpad, Zagreb i ARAO Agencija za radioaktivne otpatke, Ljubljana, a nakon usvajanja Projektnog zadatka na 8. sjednici Međudržavnog povjerenstva.
Do sada je završena prva faza pod naslovom: Projektni zadatak za 2. Reviziju PR.