Sektori izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama (NON-ETS)

Europska unija i njezine države članice imaju obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20 % do 2020. godine u odnosu na emisije iz bazne 1990. godine. Osim smanjenja emisija stakleničkih plinova, specifični cilj je i povećati udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije na 20 % te za 20 % povećati energetsku učinkovitost. 

Obvezu smanjenja emisija za 20 % na razini Europske unije države članice provode zajednički, putem sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS). Za EU ETS sustav uspostavljena je zajednička kvota te su u njega uključena i 53 postrojenja iz Republike Hrvatske. 

Za emisije i sektore koji nisu obuhvaćeni EU ETS sustavom (dio industrijskih procesa, uporaba otapala i drugih proizvoda, poljoprivreda, šumarstvo, gospodarenje otpadom, kućanstva i usluge, promet itd.), za države članice i Republiku Hrvatsku je određena godišnja nacionalna kvota koja se ne smije prekoračiti. Ta je kvota uspostavljena temeljem solidarnosti između država članica Europske unije, a prema kojoj je Republici Hrvatskoj do 2020. godine dopušten rast emisija stakleničkih plinova iz ovih sektora do 11 % u odnosu na razinu emisija u 2005. godini. 

Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća propisuje način i raspodjelu napora koje poduzimaju države članice Europske unije radi smanjenja emisija stakleničkih plinova, a s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine. 

Zakon o zaštiti zraka (NN, br. 130/11, 47/14) regulira izvršenje obveza Republike Hrvatske u odnosu na zadržavanje emisija stakleničkih plinova u okviru godišnje nacionalne kvote za sektore izvan sustava trgovanja te je Zakonom propisana nadležnost nad sektorskim emisijama nadležnim tijelima državne uprave. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kontrolira izvršenje navedene obveze i predlaže, u slučaju potrebe, dodatne mjere. 

Isto tako provode se mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova utvrđene Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. (NN, br. 139/2013). 

Pariški sporazum koji je usvojen u prosincu 2015. godine utvrđuje obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova za sve države svijeta i primjenjivat će se od 2020. godine. 

Pariškim sporazumom Republika Hrvatska se obvezala provoditi mjere u okviru EU obveza. S obzirom na to da Europska unija svoje obveze planira provoditi zajednički, Europska komisija predložila je da sve države članice Europske unije zajedno smanje emisije CO2 do 2030. godine za najmanje 40 % u odnosu na razinu iz 1990. godine. 

Taj cilj za Europsku uniju i njezine države članice je utvrđen Zaključcima Europskog vijeća od 23. listopada 2014. godine o Okviru klimatske i energetske politike do 2030. godine. Sektori koji su uključeni u sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Europske unije (EU ETS), trebat će smanjiti emisije do 43 % u odnosu na 2005. godinu, a sektori koji su izvan sustava ETS-a, trebat će smanjiti emisije stakleničkih plinova do 30 % u odnosu na 2005. godinu i to je potrebno transponirati u ciljeve država članica. 

Sve države članice Europske unije će trebati doprinijeti ukupnom smanjenju emisija stakleničkih plinova u EU do 2030. godine iz sektora izvan sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova. Raspon ciljeva za države članice će se kretati od 0 % do -40 % u odnosu na 2005. godinu, uz primjenu instrumenta fleksibilnosti kako bi se ostvarila ravnoteža između pravednosti i solidarnosti. S tim u vezi, nastavit će se primjenjivati metodologija utvrđivanja nacionalnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova za sektore prema Odluci 406/2009/EZ o raspodjeli napora do 2020. godine, pri čemu se opterećenje raspoređuje na temelju relativnog BDP-a po stanovniku. 

Republika Hrvatska u usporedbi s ostalim članicama Europske unije ima  nisku emisiju CO2  po stanovniku, ali je, kao i sve ostale države svijeta, ranjiva na klimatske promjene. 

Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, čije se donošenje predviđa do kraja 2016. godine, predstavljat će sveobuhvatnu ekonomsku, razvojnu i okolišnu strategiju koja će kroz inovacije, transfer naprednih tehnologija te značajne strukturne promjene u svim sektorima omogućiti poticanje rasta industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti, gospodarske konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta. 

Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF)

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao nadležno tijelo za provedbu politike klimatskih promjena ima ulogu koordinatora u pitanjima vezanim za ispunjenje obveza Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nations Framework Convention on Climate Change, UNFCCC), Kyotskom protokolu i Europskoj komisiji. 

Republika Hrvatska na godišnjoj osnovi izrađuje izvješća o svim antropogenim emisijama iz izvora i uklanjanja pomoću ponora stakleničkih plinova (Nacionalno izvješće o inventaru stakleničkih plinova, National Inventory Report, NIR) koji se dostavlja u Europsku komisiju i Tajništvo UNFCCC-a u opsegu i formatu zadanim Konvencijom i pratećim međunarodnim ugovorima, odlukama i smjernicama. Ulaskom u Europsku uniju obveze Republike Hrvatske u području klimatskih promjena dodatno su povećane kako u smislu opsega izvješćivanja tako i u smislu doprinosa ispunjavanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova Europske unije. 

Jedan od sektora o kojem se izvješćuje je i sektor Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (Land Use, Land Use Change and Forestry, LULUCF). 

Kvalitetno i točno izvješćivanje o odlivima/emisijama stakleničkih plinova u sektoru šumarstva  sastavni je dio obveze Republike Hrvatske koja proizlazi iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Kyotskog protokola te Odluke br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća o pravilima za proračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti vezanih uz korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvu te informacijama o mjerama u vezi tih djelatnosti. Navedeno zahtjeva kontinuiran rad na unapređenju inventara emisija stakleničkih plinova kao i primjenu viših razina metodologije kako bi se povećala njegova točnost. Temeljem gore navedene Odluke države članice pripremaju i dostavljaju informacije o svojim trenutnim i budućim mjerama u sektoru LULUCF koje su usmjerene na ograničenje ili smanjenje emisija ili povećanje odliva. 

Točno poznavanje odliva/emisija stakleničkih plinova u sektoru šumarstva od posebnog je značenja s obzirom da je to jedini sektor u kojem se ostvaruju odlivi i tako doprinosi postizanju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova definiranih prema UNFCCC-u i Kyotskom protokolu.

 

 

Stručni seminar: Analiza upotrebljivosti podataka iz inventure šuma za potrebe izvješćivanja prema UNFCCC-u i KP-u

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u suradnji s Upravom šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede je organiziralo međunarodni stručni seminar Analiza upotrebljivosti podataka iz inventure šuma za potrebe izvješćivanja prema UNFCCC-u i KP-u (1. - 2. lipnja 2016., Zagreb) na temu važnosti podataka iz šumarskog sektora koji se prikupljaju tijekom provedbe inventure šuma, a koji su ključni za potrebe izvješćivanja i ispunjavanja obveza Republike Hrvatske definiranih Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Kyotskim protokolom (KP) te s njima povezanim EU zakonodavnim akatima.

Cilj seminara je bio omogućiti razmjenu stručnih znanja i iskustava među državama članicama Europske unije o problematici provedbe inventure šuma. Hrvatski i europski stručnjaci, predstavnici Austrije, Češke, Litve, Slovačke i Slovenije govorili su o:

  • metodama provedbe inventura šuma u njihovim državama, zakonodavnom okviru, problemima s kojima su njihove države suočene pri provedbi nacionalnih inventura šuma, načinima rješavanja problema, planovima za poboljšanje i provedbu budućih inventura šuma;
  • podacima prikupljenim tijekom provedbe inventura šuma koji se koriste/potencijalno mogu koristiti za potrebe unaprjeđenja kvalitete izračuna odliva/emisija stakleničkih plinova u sektoru Korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva (tzv. LULUCF sektor) radi ispunjavanja obveza prema UNFCCC-u, KP-u i povezanim propisima EU-a.

Seminar je bio namijenjen stručnjacima iz područja šumarstva, posebice onima koji rade na poslovima uređivanja šuma (na različitim razinama administracije), ali i svim ostalim stručnjacima, dionicima i pojedincima koji rade u ovom području ili su povezani/čine dio sustava za obračun odliva i emisija stakleničkih plinova u LULUCF sektoru.

Na seminaru su bile održane sljedeće prezentacije: