Strategije, planovi i programi

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske

Strategija održivog razvoja Republike Hrvatske usvojena je u Hrvatskom saboru 20. veljače 2009. (NN 30/2009) za desetogodišnje razdoblje i sadrži analizu postojećeg gospodarskog, socijalnog i okolišnog stanja te utvrđuje smjernice dugoročnog djelovanja. Strategija sadrži temeljna načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta u promišljanju dugoročne preobrazbe prema održivom razvitku Republike Hrvatske. U Strategiji je identificirano osam ključnih izazova na kojima Hrvatska mora raditi radi postizanja održivog razvitka:

  1. poticaj rasta broja stanovnika RH;
  2. okoliš i prirodna dobra;
  3. usmjeravanje na održivu proizvodnju i potrošnju;
  4. ostvarivanje socijalne kohezije i pravde;
  5. postizanje energetske neovisnosti i rasta učinkovitosti korištenja energije;
  6. jačanje javnog zdravstva;
  7. povezivanje RH;
  8. zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka.

Ističe se da je pretpostavka za održivi razvoj uspostava učinkovite uprave, ulaganje u znanje i istraživanje te da je ulaganje u obrazovanje za održivi razvitak preduvjet za nužne promjene i postizanje ciljeva održivog razvitka.

Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske (LEDS)

Opis projekta

Republika Hrvatska ima priliku pridružiti se državama u svijetu koje su izradile dugoročnu Strategiju nisko-ugljičnog razvoja (LEDS) te time odlučno krenuti putem održivog razvoja.

Projekt 'Potpora Republici Hrvatskoj u izradi Strategije nisko-ugljičnog razvoja (LEDS)' ima za cilj pridonijeti regionalnim i globalnim koristima postignutim kroz aktivnu akciju za zaštitu okoliša, omogućujući dugoročno planiranje kroz načela održivog razvoja i održivo korištenje prirodnih resursa Republike Hrvatske.

Projekt će pomoći Hrvatskoj razviti kapacitete za izradu i implementaciju Nisko-ugljične strategije razvoja, i time ispuniti svoje obveze prema UNFCCC-u. Kao rezultat, RH će dobiti dodatnu potporu za strateški razvoj i poticaj investicijama koje smanjuju emisije stakleničkih plinova, stvaraju nove mogućnosti za zapošljavanje i vuku društvo u dugoročni održivi razvoj. U dugom roku, postignut će se provlačenje teme klimatskih promjena kroz razvojne procese.

Primarni zadatak projekta bit će pružanje alata, metoda i stručnosti za: (i) analizu potencijala smanjenja emisija u svim sektorima; (ii) razvoj dugoročnih scenarija razvoja emisija stakleničkih plinova do 2050 godine; (iii) identifikacija mjera i aktivnosti  za smanjenje emisija; (iv) ekonomska analiza predloženih mjera i aktivnosti za smanjenje emisija.

Nacrt Okvira za izradu Strategiju nisko-ugljičnog razvoja pruža perspektivu nisko-ugljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2050. godine s posebnim naglaskom na mogućnosti prilagodbe gospodarstva te će pojedini njegovi dijelovi biti uvršteni u Akcijski plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, sukladno Čl. 10 Zakona o zaštiti zraka, koji Ministarstvo zaštite okoliša i prirode podnosi Vladi RH na razmatranje i usvajanje.

Materijali:

Tko sudjeluje u izradi

Razvoj izrade Strategije vodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) i Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, nacionalnog koordinacijskog tijela koje uključuje sve relevantne dionike. Odabrani su i vanjski stručnjaci koji će u suradnji s navedenim timom raditi na Okviru za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske, a to su dr. Vladimir Jelavić i mr. Davor Vešligaj iz Instituta za energetiku, Ekonerg. UNDP će dijeliti svoja regionalna znanja i iskustva, mjere te znanja stručnjaka tijekom izrade strategije.

Radna verzija dokumenta

Cilj strategije nisko-ugljičnog razvoja je smanjenje emisija stakleničkih plinova, zaštita okoliša, poticanje ekonomskog razvoja na principima održivosti, stvaranje prilika za nove poslove te usmjeravanje društva prema dugoročno održivom razvoju. Pri izradi dokumenta, analizirane su postojeće strategije te su preuzete njihove prednosti, ali i detektirale slabe strane zbog kojih iste nisu zaživjele u punoj snazi. Osnovne razlike u izradu nisko-ugljične strategije razvoja Hrvatske su:

  • (i) Kroz osnivanje međusektorskog Povjerenstva u kojem su uključena relevantna ministarstva, institucije i nevladine organizacije, osigurano je da 'voditeljska palica' nije samo na jednom ministarstvu (u ovom slučaju MZOIP)
  • (ii) Pri izradi se koristi BOTTOM UP pristup (za razliku od 'nametnutog' pristupa, relevantna saznanja, prioritiziranje mjera i izrada dokumenata po sektorima se temelje na aktivnom sudjelovanju stručnjaka iz pojedinih sektora)
  •  (iii) Implementacija i provedba mjera će se osigurati kroz redovito praćenje (Izvješće o provedbi Plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena) te kroz dvogodišnji regionalni projekt za jugoistočnu Europu (LOCSEE - Low Carbon South East Europe) u kojem je MZOIP jedan od partnera
  • (iv) Politička podrška se traži kroz direktnu komunikaciju s članovima povjerenstva, s pomoćnicima ministara resornih ministarstava (uvodni govori na sektorskim radionicama) te kroz usvajanje dokumenta na Vladi
  • (v) Aktivno uključenje javnosti kroz imenovanje članova nevladinih udruga u povjerenstvo, kroz dropbox platformu i web stranicu MZOIP-a i UNDP-a
  • (vi) Posebana procjena istražuje kako predložene sektorske mjere utječu na socijalno ugrožene skupine stanovništva preko odabranih socio-ekonomskih indikatora

  • Radna verzija dokumenta - sažetak (pdf)

 

Sektorske radionice

Na radionicama je bio prezentiran projekt i izložene potencijalne mjere u sektorima energetike, industrije, prometa, poljoprivrede, šumarstva, gospodarenja otpadom, zgradarstva i turizma, s više ili manje istraženim implikacijama na ekonomiju, društvo i okoliš. Za preliminarno vrednovanje i prioritizaciju mjera prilagodili su se postojeći modeli i definirali kriteriji (prvenstveno izradom sektorske analize snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji – SWOT). Na radionici se je detaljnije raspravila lista predloženih mjera, a od stručnjaci iz relevantnih područja su aktivno sudjelovali u vrednovanju i konačnoj priroritizaciji predloženih mjera na osnovu njihovog znanja i iskustva.

Sažeci sektorskih radionica se nalaze u podizborniku.

 

Pozadina projekta

Okvirna konvencija Ujedinjenih Naroda o promjeni klime (UNFCCC), Kyotski protokol i regionalna politika Europske unije podupiru nastojanje država u razvoju kao i razvijenih država u nastavku gospodarskog rasta uz smanjenje emisija stakleničkih plinova i uz istodobnu prilagodbu klimatskim promjenama s minimalnim utjecajem na tržišno natjecanje. U prosincu 2010. godine, 16. Konferencija stranaka je bila održana u Cancunu gdje je postignut sporazum o borbi protiv klimatskih promjena za razdoblje nakon 2012. godine. Sporazum potiče države da pripreme nisko-ugljične strategije razvoja te ukazuje da klimatske promjene zahtijevaju izradu dugoročnih strategija razvoja u duhu održivog razvoja i s ciljem ograničavanja porasta temperature do maksimalno 2 stupnja C do kraja stoljeća.


EU politika o klimatskim promjenama cilja na jačanje propisa o smanjenju emisija stakleničkih plinova. EU je objavila prijedlog okvira za zakonski klimatsko-energetski paket za razdoblje između 2020. i 2030. godine. EU se obvezala na izradu dugoročne strategije za energetski razvoj i smanjenje emisija, čemu se neke članice Europske unije već približavaju i postavljaju ciljeve smanjenja emisije do 2050. godine. Europska komisija usvojila je Plan za preobrazbu Unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do 2050. godine. Plan opisuje učinkovit put prema dostizanju cilja Europske unije za smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 80-95% do 2050. godine u odnosu na baznu 1990. godinu. Uzimajući u obzir učinkovitost troškova, Plan daje upute za sektorske politike, nacionalne i regionalne strategije razvoja s niskom razinom stakleničkih plinova kao i dugoročne modele ulaganja.

Republika Hrvatska je član Okvirne konvencije Ujedinjenih Naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Kyotskog protokola te je potpisala Annex I i Annex B Kyotskog protokola, čime se je obvezala na smanjenje stakleničkih plinova za 5% u razdoblju od 2008. godine do 2012. godine. Tajj cilj Hrvatska je i ispunila. 

Postizanje cilja nisko-ugljičnog razvoja u svijetu zahtjeva promjene u sektoru gospodarstva i intenziviranje partnerstava za razvoj raznih rješenja, vještina i znanja u određenim područjima. UNDP, kao provedbena partnerska institucija posvećena temama razvoja i klimatskih promjena, daje visok prioritet jačanju sposobnosti Republike Hrvatske za planiranje, financiranje i realizaciju strategije smanjenja emisije stakleničkih plinova.

UNDP podržava izradu nisko-ugljičnih strategija razvoja (LEDS) pojedinih zemalja. Strategije sadrže procjenu stanja te prijedloge mjera i aktivnosti za smanjenje emisija, velikim djelom na temelju već objavljenih dokumenata Za predložene mjere i aktivnosti strategija procjenjuje troškove te potencijalne izvore financiranja. Uloga UNDP-a u tom procesu je pomoć pri financiranju aktivnosti, savjetovanje, prikaz korisnih primjera iz prakse te stručna potpora.

 

Drugi relevantni projekti niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj

Dvogodišnji regionalni projekt LOCSEE (Low carbon south east Europe), u kojem je jedan od partnera i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, odobren je za financiranje od strane regionalnog IPA projekta, što garantira da će ova započeta priča imati osiguran nastavak još 24 mjeseca nakon definiranja prioriteta za smanjenje ugljičnih emisija u Hrvatskoj. To ima posebnu važnost jer doprinosi tome da se osigura implementacija predloženih mjera, daljnji rad Povjerenstva, te evaluacija i izvještavanje o postignutim mjerama!

Radi uspostave sustavne i kontinuirane izobrazbe građevinskih radnika, obrtnika i poduzetnika za energetski efikasnu gradnju, na Građevinskom fakultetu u Zagrebu je, na poticaj Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, pokrenut projekt CROskills (Build Up Skills Croatia) u okviru programa CIP Inteligent Energy Europe. Projekt je zamišljen u dvije faze: u prvoj fazi napravit će se status quo analiza, definirati trenutna nacionalna kvalifikacijska platforma i nacionalna strategija, dok će se u drugoj fazi definirati plan i program izobrazbe i uspostaviti sustavna i kontinuirana izobrazba za građevinske radnike.

Fondacija Heinrich Böll provodi projekt Green New Deal, dizajniranje održive budućnosti Balkana. Krajnji cilj je održivo oživljavanje ekonomije i prijelaz na gospodarski model koji se ne bazira na energetskim resursima kod kojih dolazi do sagorijevanja ugljičnog dioksida i koji će u što manjoj mjeri ugrožavati životnu sredinu.

Prva rasprava na temu izrade Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske

 Prva rasprava na temu izrade Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske

Republika Hrvatska ima priliku pridružiti se državama u svijetu koje su izradile dugoročnu strategiju nisko-ugljičnog razvoja te time odlučno krenuti putem održivog razvoja. Koncept strategije nisko-ugljičnog razvoja je usvojen odlukom iz Cancuna (Mexico) iz 2010. godine, na zasjedanju 16. konferencije stranaka (COP 16), pod okriljem Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). Slijedom te Odluke je i Europska unija izradila Plan puta za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika do 2050. godine (A Roadmap for moving to a competitive low-carbon economy in 2050).

Cilj strategije nisko-ugljičnog razvoja je kontrola emisija stakleničkih plinova, zaštita okoliša, poticanje ekonomskog razvoja na principima održivosti, stvaranje prilika za nove poslove te usmjeravanje društva prema dugoročno održivom razvoju. Pored izrade Strategije, cilj provedbe projekta 'Potpora Republici Hrvatskoj u izradi Nisko-ugljične strategije razvoja' je izrada Akcijskog plana za ublažavanje klimatskih promjena, koji je kao integralni dio Plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ublaženja klimatskih promjena za petogodišnje razdoblje  Vlada usvojila krajem 2012. godine.

Kako Hrvatska može, u okviru ove Strategije, ostvariti koristi za ekonomiju, okoliš i društvo? Upravo to pitanje je bilo u fokusu radionice koju su zajednički organizirali Ministarstvo za zaštitu okoliša i prirode (MZOIP) i Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) u prostorijama Hrvatske gospodarske komore (HGK) u Zagrebu, 14. lipnja 2012. godine.

Radionica je okupila široki spektar sudionika; predstavnike ministarstava, fakulteta, nevladinih organizacija i industrije te nezavisne stručnjake iz zemlje i inozemstva. Moderatorica skupa je bila Višnja Grgasović, voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Daniela Carrington, savjetnica za klimatske promjene iz UNDP-a iz Bratislave, naglasila je važnost izrade dugoročne strategije nisko-ugljičnog razvoja i ponudila savjete oko izrade Strategije na temelju iskustava drugih država.

Nakon seta prezentacija, otvorena je panel diskusija među sudionicima. Tijekom diskusije, sudionici su kao preduvjet za uspješnu izradu Strategije, osim snažne političke volje, označili sljedeće teme:

  1. Kako osigurati da održivi i nisko-ugljični razvoj zaista stvori koristi za ekonomiju, okoliš i društvo?
  2. Od 1. siječnja 2013. Republika Hrvatska će biti uključena u europski sustav trgovanja emisijama (ETS). Kako pripremiti i potaknuti industriju da iskoristi prednosti ulaska u ovaj sustav? Kako stvoriti tržišne uvjete da se industrija održi i razvije konkurentnost na globalnom tržištu uz kontrolu emisija stakleničkih plinova?
  3. Kako osigurati da Strategija bude praćena i akcijski planovi provođeni? Koji je najbolji način kontrole da će određene mjere biti provedene?
  4. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) očekuje uprihoditi između 50 i 80 milijuna eura na porezima za emisije stakleničkih plinova od proizvođača električne energije. Kako i gdje usmjeriti ta sredstva? Kako odrediti kojim redom i prioritetom financirati mjere?
  5. Kako koordinirati ostale postojeće i relevantne strategije Republike Hrvatske, kao što su Strategija energetskog razvoja i Strategija održivog razvoja, sa Strategijom nisko-ugljičnog razvoja? Važno je osigurati da se Strategija nisko-ugljičnog razvoja temelji na njima, a ne sukobljava.
  6. Kako osigurati konstantnu i stvarnu (ne samo deklerativnu) političku volju i u fazi provođenja Strategije? Kako konkretizirati tu volju?
  7. Jedan od zadataka Povjerenstva za praćenje politika i mjera za ublažavanje klimatskih promjena sa sudionicima iz svih sektora (vlada, nevladine organizacije, fakulteti, industrija) će biti koordinacija i sudjelovanje na izradi Strategije. Kako osigurati njihov stvaran doprinos?
  8. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) je odgovorno za izradu Strategije. Kako osigurati da i Ministarstvo gospodarstva te Ministarstvo financija prihvate aktivnu ulogu u aktivnostima relevantnim za održivi i nisko-ugljični razvoj?
  9. Je li potrebno čekati EU direktive i smjernice za održivi razvoj ili možemo krenuti i sami tim smjerom zbog svih koristi koje nam se nude?
  10. Kako osigurati konstantnu prioritizaciju i implementaciju mjera s najboljim omjerom troškova i koristi?
  11. Kako razviti svijest javnosti o Strategiji, klimatskim promjenama i važnosti održivog i nisko-ugljičnog razvoja?

Sudionici radionice su izrazili spremnost i dalje sudjelovati u izradi Strategije, svjesni važnosti nisko-ugljičnog i održivog razvoja za ekonomiju, okoliš i društvo. 

Prezentacije:

 

 

 

 

 

Druga rasprava na temu izrade Okvira za Strategiju nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske

Druga rasprava na temu izrade Okvira za Strategiju nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske

Druga radionica na temu izrade okvira za Strategiju nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske je održana 20. prosinca 2012. u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore. Radionica, koju su zajednički organizirali Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP), okupila je veliki broj sudionika i predstavnika iz različitih područja – ministarstva, agencija, instituta i nevladinih organizacija. Hrvatska se obvezuje izraditi Strategiju nisko-ugljičnog razvoja kao dio obveze prema Europskoj Uniji (EU) i Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja potiče države da pripreme nisko-ugljične strategije razvoja te ukazuje da klimatske promjene zahtijevaju izradu dugoročnih strategija u duhu održivog razvoja. Na radionici su predstavljena iskustva i rezultati s nacionalnih konzultacija i dan je pregled predloženih mjera za nisko-ugljični razvoj Hrvatske. Moderator radionice je bio Mladen Iličković, novinar HRT-a i urednik Eko zone.

Skupu se uvodnim govorom obratila Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj. „Izradu Strategije niskougljičnog razvoja vidimo kao priliku za identificiranje i promoviranje modela „trostruke dobiti“ – odnosno rješenja koja istovremeno utječu na okolišne prijetnje izazvane klimatskim promjenama te potiču gospodarski razvoj i društvenu jednakost. U vrijeme kada zastarjeli modeli razvoja više ne djeluju i prijete opstanku budućih generacija, razvoj u zelenom smjeru postaje jedina opcija. Istraživanja UNDP-a pokazuju da je kroz projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije moguće generirati 80.000 novih poslova koji će pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i broja nezaposlenih u Hrvatskoj. Uvjerena sam da zajedno možemo stvoriti zelenu ekonomiju i poslužiti kao primjer drugima.“ istaknula je Vinton.

Višnja Grgasović, voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora, pozdravila je skup ispred Ministarstva zaštite okoliša i prirode. U svom izlaganju se osvrnula na međunarodne klimatske pregovore, koji su nedavno održani u Dohi u Kataru, i koji su ponovno pokazali koliko je teško doći do globalnog dogovora među državama. Vlade su odlučile da će duljina drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola biti 8 godina (2013 - 2020.) te su usuglašeni pravni zahtjevi koji će omogućiti nastavak Kyotskog protokola. Istaknula je da će Hrvatska ispuniti svoje obveze prema Kyotu za razdoblje 2008.-2012. i smanjiti emisije stakleničkih plinova za 5% u odnosu na 1990. godinu, te da će kao skorašnja članica Europske unije sudjelovati u drugom obvezujućem razdoblja Kyotskog protokola.

U Rio de Janeiru je u lipnju održana Konferencija o održivom razvoju na kojoj je usvojen dokument u 5 poglavlja 'Budućnost kakvu želimo', a jedno od poglavlja se odnosi i na zeleno gospodarstvo. Dokument je u svom izlaganju predstavila Branka Pivčević Novak, voditeljica Odjela za opću politiku zaštite okoliša u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

Mladen Domazet i Branko Ančić, iz Instituta za društvena istraživanja, su u svom izlaganju prikazali rezultate ankete u okviru programa International Social Survey Program (ISSP). ISSP je najstariji međunarodni istraživački komparativni program u kome sudjeluje 48 zemalja iz cijelog svijeta, među njima i Hrvatska. Temeljem rezultata ankete zaključili su da Hrvatska ima dobre preduvjete za promjenu orijentacije prema održivim praksama uz održavanje viših razina razvijenosti, jer polazi sa višeg stupnja razvijenosti, a relativno nižeg ekološkog troška.

Rad na izradi okvira za Strategiju nisko-ugljičnog razvoja prezentirao je Robert Pašičko iz UNDP-a, voditelj projekta. Naglasio je da su multisektorski pristup, povezanost s drugim razvojnim strategijama i visoka politička podrška ključni u procesu izrade strategije. Istaknuo je važnost holističkog planiranja u izradi strategije kako bi se identificirale mjere koje doprinose razvoju gospodarstva, okoliša i društva. Kao uspješan primjer modela „trostruke dobiti“ naveo je projekt poticajne stanogradnje u Koprivnici gdje su zgrade sagrađene po modelu pasivne gradnje („šparne hiže“) za socijalno ugrožene obitelji.

Vladimir Jelavić, glavni angažirani stručnjak na izradi strategije, prikazao je da je tehnički moguće postići cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova od 80% do 2050. godine, uz postojeće i predvidive tehnologije. Niskougljična vizija Hrvatska moguća je uz: povećanje energetske učinkovitosti, povećanje udjela obnovljivih izvora energije (vjetar i solarna energija najviše), daljnju primjenu fosilnih goriva uz odvajanje i skladištenje ugljika (CCS tehnologija), izgradnju sustava za pohranu energije, razvoj mreža za decentralizirane sustave, korištenje biogoriva i električnih vozila u prometu, pošumljavanje i održivo gospodarenje šumama, značajne promjene u poljoprivredi, naglasak na 'decoupling' odnosno razdvajanje rasta BDP-a od emisija stakleničkih plinova.

Zoran Kordić, koordinator aktivnosti na izradi strategije u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, prikazao je učinke niskougljičnih mjera na indikatore održivog razvoja. Istaknuo je da bi ovakav holistički prisup u sagledavanju mjera trebao osigurati model „trostruke dobiti“, a ne nužno samo gospodarski rast. Irena Smojver i Zlatko Salahović, iz UNDP-a, su predstavili okolišne, ekonomske i društvene indikatore koji bi se mogli pratiti u okviru strategije sa pregledom izvora praćenja tih indikatora.

Na panel raspravi o mogućnostima financiranja mjera za niskougljični razvoj Hrvatske sudjelovali su: Ana Maria Boromisa (Institut za međunarodne odnose), Davor Vešligaj (angažirani stručnjak na izradi Strategije), Višnja Grgasović (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode), Hrvoje Sučić (Hrvatska banka za obnovu i razvoj), Neven Duić (Fakultet strojarstva i brodogradnje) i Igor Matutinović (GfK Hrvatska).

Donosimo pregled nekih od važnijih izjava tokom moderirane diskusije:

  • Društvena inercija je obično prepreka u ostvarivanju tehničkih ciljeva. Problem održivog razvoja je problem društvene sfere. - Igor Matutinović, GfK Hrvatska
  • Prijelaz na niskougljične tehnologije je i ekonomski isplativ. – Neven Duić, FSB
  • Subvencije na fosilna goriva su i do 10 puta veće nego one za obnovljive izvore energije, a u Hrvatskoj se 5-6% BDP-a odnosi na subvencije u energetici. - Neven Duić, FSB
  • Za 'veće' projekte postoji model tzv. klubskog kreditiranja koje znači podjelu rizika s poslovnim bankama (pimjer je VE Končar koju zajednički financiraju HBOR i Zaba). – Hrvoje Sučić, HBOR
  • Cijena ugljika je definirana političkim odlukama i snažno utječe na daljnji razvoj niskougljičnih tehnologija. - Davor Vešligaj
  • Postoji nekoliko pretpostavki za 'zeleni rast' Hrvatske: recikliranje, klaster proizvodnje hrane i klaster u proizvodnji obnovljivih izvora energije. - Igor Matutinović, GfK Hrvatska
  • Solarni sustavi generiraju nova radna mjesta u smislu instaliranja i održavanja tih sustava, dok je ugljen je nešto što 100% uvozimo. - Neven Duić, FSB
  • U kreditiranje projekata obnovljivih izvora energije za 2011. i 2012. HBOR je uložio oko 740 mil kn. a u najavi je 1,7 mlrd kn novih projekata. - Hrvoje Sučić, HBOR
  • Onečišćivači će smanjivati emisije do točke kada gubitak profita zbog smanjenja dodatne jedinice postane veći od cijene koju će platiti za emisiju te iste jedinice. – Davor Vešligaj
  • Darovnica iz Programa Europske komisije za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije namijenjena krajnjim korisnicima iznosi do 15% od odobrenog iznosa kredita i koristi se za umanjenje glavnice kredita. – Hrvoje Sučić, HBOR
  • Financijska sredstva dobivena od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi uplaćuju se na poseban račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i koristiti će se za financiranje niskougljičnih mjera. – Višnja Grgasović, MZOIP
  • Kohezijski fondovi Europske unije su prilika za financiranje niskougljičnih mjera. – Višnja Grgasović, MZOIP

Popis sudionika

Prezentacije:

 

Ministar Zmajlović i UNDP o niskougljičnom razvoju kao prilici za otvaranje 'zelenih' radnih mjesta

Ministar Zmajlović i UNDP o niskougljičnom razvoju kao prilici za otvaranje 'zelenih' radnih mjesta

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) su na stručnom skupu održanom 21. svibnja 2013. predstavili Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja (LEDS) za Hrvatsku, na kojem su zajednički radili od siječnja 2012. Okvir će poslužiti kao podloga za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske sa sektorskim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050.

'Hrvatska u svom razvoju želi trostruku dobit: ekonomski rast, društveni razvoj i očuvan okoliš. Strategija niskougljičnog razvoja vodi nas bliže tom cilju' - rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na otvorenju skupa te dodao da je ideja o nužnosti odabira između zaštite okoliša i gospodarskog razvoja pogrešna te da zaštita okoliša i rad na ublažavanju klimatskih promjena mogu biti generatori gospodarskog rasta i zalog zelene budućnosti.

Izrada LEDS-a obaveza je Hrvatske kao buduće članice Europske unije koja je postavila ambiciozan cilj smanjenja emisija CO2 za 20 posto do 2020., te kao potpisnice Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime. Niskougljični razvoj nije samo obaveza već i prilika za Hrvatsku. Prema analizi UNDP-a iz 2010., usredotočenost na korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost u konačnici može dovesti do kreiranja 80.000 ‘zelenih’ radnih mjesta.

Na skupu je zaključeno da smanjenje emisije stakleničkih plinova predstavlja izazov, ali i priliku za povećanje konkurentnosti i poticaj za trajni gospodarski rast. Naglašeno je i da koncept puta prema niskougljičnom konkurentnom razvoju, temeljen na osnovnim načelima održivog razvoja koji podrazumijeva ravnotežu društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva, nema alternative.

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2050. godine utvrđuje smjernice vezane uz ciljeve, vizije i prioritetne mjere te instrumente provedbe Strategije. Ukazuje na nužnosti sveobuhvatnog pristupa, međusektorske suradnje i participacije svih dionika, nužnost stručnih analiza kao i snažne političke volje.

Kako bi oblikovali Okvir za Strategiju, više od 200 stručnjaka iz državnih institucija, akademske zajednice i civilnog društva aktivno je sudjelovalo na dva nacionalna savjetovanja te sedam sektorskih radionica za promet, poljoprivredu, energetiku i industriju, gospodarenje otpadom, korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo, zgradarstvo i turizam.

Strategija niskougljičnog razvoja traži korjenite promjene u obrascima ponašanja, na osobnoj, korporativnoj i društvenoj razini. Na njenoj izradi i provedbi nastavit će se raditi kroz podršku regionalnog projekta financiranog sredstvima EU, a izrada će postati i obveza za države članice prema novom prijedlogu europske Uredbe o mehanizmima za praćenje stakleničkih plinova.

U sklopu stručnog skupa održana je i panel rasprava na temu 'Niskougljični razvoj kao prilika za hrvatsko gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta', na kojoj su sudjelovali stručnjaci Ministarstva zaštite okoliša i prirode te drugih relevantnih institucija. Sudionicima skupa predstavljeni su i primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj kao poticaj za daljnje djelovanje. Pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Obrdalj održao je prezentaciju na temu puta prema niskougljičnom razvoju Hrvatske.

 

1. sektorska radionica: Promet

13.09.2012.

1. radionica: Promet (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture)

Pomoćnik ministra za zaštitu okoliša i održivi razvoj, Mario Obrdalj, je uvodnim govorom otvorio prvu u nizu sektorskih radionica u okviru projekta 'Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja', te podsjetio na važnost održivog planiranja u borbi protiv klimatskih promjena i naglasio važnost međuresorne suradnje.

Sektorsku radionicu na temu prometa su zajednički organizirali Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) uz podršku Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, koji su ujedno bili i domaćini ove radionice.

Radionica je okupila široki spektar stručnjaka i predstavnika iz različitih oblika prijevoza, s namjerom da oni sami predstave barijere s kojima se susreću u svakodnevnom radu, kroz dinamičnu i interaktivnu radionicu.

Robert Pašičko je ispred UNDP-a ukratko predstavio ciljeve dugoročne Strategije nisko-ugljičnog razvoja do 2050. godine. Od država koje su izradile i usvojile ovakvu strategiju je istaknuo Južnu Koreju, koja se baš zahvaljujući ulaganju u nisko-ugljičnu industriju, pozicionirala na 3. mjestu u svijetu prema ulaganju u 'zelene' tehnologije (iza SAD-a i Kine). Među europskim zemljama lideri su Njemačka i Velika Britanija, koja je oformila i Fond za nisko-ugljični razvoj za lakšu implementaciju mjera predloženih kroz strategiju.

Voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Višnja Grgasović, je dala pregled obveza Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime (UNFCCC) i ambicioznoj politici Europske unije, te istaknula da uslijed neispunjenja obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine, Hrvatskoj prijete kazne i visoki troškovi.

Ispred Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, skupu se obratio Ante Neveščanin, i predstavio nove ideje kod planiranja nove Strategije prometnog razvitka.

Davor Vešligaj, angažirani stručnjak na projektu, je opisao uzlazni trend emisija iz sektora prometa koji je usporen ekonomskom krizom, ali koji ponovno počinje rasti.

Sudionici su potom sudjelovali u analizi prednosti, slabosti, prilika i prijetnja (tzv. SWOT analiza) za sektor prometa.
Neke od prepoznatih prednosti su:

  • razvijeni cestovni promet (dobra prometna infrastruktura, brz i efikasan promet, dobra međuregionalna povezanost, veliki potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, relativno mali broj osobnih vozila u odnosu na razvijene zemlje),
  • očuvani prirodni resursi,
  • pogodan geo-fizički položaj, te
  • ljudski resursi (kompetentni stručnjaci).


Mnogo više je identificiranih slabosti:

  • loša infrastruktura (željeznice stare i dotrajale, 'zaboravljen' riječni promet),
  • nepostojanje poticaja za ekološki prihvatljiva vozila (na hibridna vozila se naplaćuje visoka carina i trošarina što ih čini nekonkurentnim, nema poticaja za 'čišće' oblike prijevoza, nema poticaja za električna vozila),
  • preopterećeni cestovni promet (baziranje na cestovnom turizmu, veliki udio u ukupnom prijevozu robe i putnika, pretežno korištenje osobnih automobila za gradski i međugradski prijevoz, starost vozila),
  • niski udio biogoriva u potrošnji  goriva,
  • strateški razvoj (nema jasne strategije niti ciljeva, nema sinergije među strategijama, nema vizije, politički oportunizam, nedostatak političke volje, međusektorska nepovezanost, nedostatak financijskih sredstava),
  • nedovoljno korištenja i nepostojanje infrastrukture za korištenje bicikla i
  • međuregionalna (ne)povezanost.

Prilika za razvoj je mnogo, a neke od prepoznatih su:

  • prijelaz na niskougljična vozila (smanjena potrošnja goriva, razvoj infrastrukture sa solarnim punionicama, poticanje ekološki prihvatljivih goriva, poticanje biogoriva 2. generacije dobivene iz održivih sirovina, nove tehnologije vozila, stroga porezna politika za vozila na fosilna goriva, poticanje plinskih instalacija u automobile),
  • eksterni učinci minimalizirani uz smanjenje CO2 emisija (smanjenje buke, snižavanje stresa, smanjenje emisija i štetnih utjecaja na zrak),
  • prirodni resursi kao podloga za razvoj čistih prometnih oblika,
  • podizanje svijesti (promjena stila življenja),
  • razvoj necestovnog prometa (ulaganje u željezničku infrastrukturu, riječni putevi, gradovi-luke),
  • strateško planiranje (razvoj modela primjera dobre prakse iz EU, brendirati se kao zemlja ekološkog i održivog razvoja, postati regionalni lider u proizvodnji goriva, korištenje sredstava iz EU fondova, projekt Eurostata o statistici vozila i kilometrima unutar RH),
  • visoka cijena goriva,
  • geostrateška tranzitna pozicija i ulaganje u infrastrukturu (podvožnjaci/nadvožnjaci umjesto semafora)

Identificirane prijetnje su:

  • otpor promjenama (otpor proizvođača goriva, građevinski i naftni lobiji, manjak svijesti i edukacije o eko vožnji, sporo mijenjanje navika)
  • demografski poremećaji (centralizirani razvoj, regionalne nejednakosti)
  • strateško planiranje (nema strateške odluke, politička (ne)odlučnost, spora birokracija, nastavak međuresorne (ne)suradnje, konflikt s ciljevima razvoja turizma, nepažljiva kategorizacija vozila prema CO2 kroz novi zakon o trošarinama koja prividno podržava hibridna vozila)
  • slaba infrastruktura (biciklističke staze, mali broj punionica za električna vozila, nedovoljno moderniziran javni gradski prijevoz)
  • nametanje cestovnog sektora (jaki utjecaj u odnosu na ostale tipove prometa, povećanje broja cestovnih vozila, starost vozila)
  • biogoriva i njihova održivost i konkurentnost spram proizvodnje hrane
  • ekonomska kriza je predstavljena kao velika prijetnja (daljnji ekonomski pad, upitni izvori financiranja, nastavak krize, neelastičnost potražnje za fosilna goriva, povećani interni troškovi, nekonkurentnost ) ali i značajna prilika za razvoj ekoloških vozila i nisko-ugljični razvoj prometa.
 

Sudionici su potom iznijeli i svoje vizije razvoja sektora prometa do 2050. godine:

  • nisko-ugljični i nul-ugljični gradski promet (hibridna vozila, razvijena infrastruktura za punjenje električnih vozila, ekološki prihvatljiva goriva, uži centar gradova bez prometa, električna energija za ekološka vozila iz obnovljivih izvora energije, nove tehnologije, biciklistički prijevoz, veći udio javnog prijevoza)
  • visoka razina javne svijesti o javnom prijevozu, čišćim oblicima prijevoza
  • razvijen željeznički, riječni i zračni promet (prijelaz sa cestovnog na željeznički i riječni promet, razvijena infrastruktura)
  • takse za fosilna vozila (naplata na osnovu potrošnje goriva, ekološka vinjeta)
  • RH brendirana kao zemlja ekološkog i održivog razvoja!

 

Vodeći stručnjak na projektu, Vladimir Jelavić, je potom predstavio popis 20 predloženih mjera za sektor prometa prikupljenih kroz postojeće strategije, nakon čega su sudionici imali priliku ocijeniti predložene mjere glasanjem 'zastavicama', uz zajedničku konzultaciju.

Izdvojeno je šest mjera s najvećim brojem bodova koje su potom detaljnije razrađene u grupnom radu:

  • Poticaji za prelazak na vozila niske potrošnje
  • Prijevoz biciklima
  • Efikasniji javni gradski prijevoz
  • Bolje planiranje i organizacija prometa u gradovima
  • Prelazak sa cestovnog prometa na željeznički prijevoz
  • Povećanje energetske učinkovitosti u prometu (agregirana mjera)

Sudionici su popunili upitnik o procjeni učinka navedenih mjera na niz okolišnih, ekonomskih i socijalnih indikatora. Za kraj, za svaku od šest mjera su identificirane barijere i potencijalni izvori financiranja, nakon čega je predstavnik svake grupe opisao pred svima njihova zapažanja.

Sudionici su pozdravili ovakav pristup pri izradi jedne razvojne i dugoročne strategije.

Mislav Kirac iz Sindikata biciklista je zaključio: 'Stvara se kritična masa spremna za drugačiji, održivi pogled prema budućnosti prometa. To me veseli i drago mi je da sam sudjelovao na skupu.'

Prezentacije:

 

 

2. sektorska radionica: Poljoprivreda

20.09.2012. 

2. radionica: Poljoprivreda (Ministarstvo poljoprivrede)

U Staklenoj dvorani Ministarstva poljoprivrede održana je druga u nizu sektorskih radionica u okviru projekta 'Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja'. Radionicu je uvodnim govorom otvorila zamjenica ministra poljoprivrede, Snježana Španjol. Zamjenica ministra je u svojem govoru istaknula pad stočarske proizvodnje, izazvane nedostatkom ulaganja u ovu granu poljoprivrede te postavljenim visokim modernim zahtjevima. Upozorila je na slično stanje i u ostalim granama poljoprivrede. Nastavno, uvodni govor je održao pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode, Mario Obrdalj. Istaknuo je prednosti, a ujedno i nužnost održivog planiranja u borbi protiv klimatskih promjena, kao i potrebu za omogućavanjem razvoja ruralnih područja te povećanja konkurentnosti domaće poljoprivrede. Pomoćnik ministra je podsjetio na akcijski plan EU kojim bi se do 2020. godine udio biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva trebao povećati na 10%, a iz obnovljivih izvora na 20%. Kroz uvodne govore je više puta naglašena potreba za integralnim pristupom u izradi ovakve strategije, kao i nesebična međuresorna suradnja svih ministarstva.

Voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Višnja Grgasović, u svome izlaganju dala je pregled obaveza RH prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime (UNFCCC) i politici EU. Hrvatska će od 1. siječnja 2013. biti punopravni sudionik sustava trgovanja emisijama u EU, a za sektore koji nisu pokriveni ovim sustavom, država će imati kvote emisijskih jedinica koje ne smije prekoračiti. Naglasila je da je sektor poljoprivrede jedan od tih sektora. Robert Pašičko iz UNDP-a ukratko je predstavio ciljeve dugoročne Strategije nisko-ugljičnog razvoja do 2050. godine, kao i holistički i 'bottom-up' pristup koji se koristi pri njenoj izradi. Nadalje, Berislav Marković je u svome stručnom izlaganju govorio detaljnije o emisijama stakleničkih plinova iz pojedinih sektora poljoprivrede.

Praktični dio radionice, u kojem su sudjelovali svi sudionici, započeo je analizom prednosti, slabosti, prilika i prijetnji (tzv SWOT analiza) za sektor poljoprivrede.

Prepoznate snage sektora poljoprivrede su:

  • prirodni resursi (očuvane poljoprivredne površine, nezagađeno tlo mineralnim gnojivima, raspoloživost vodnih resursa, površina RH u području NATURE 2000)
  • klimatski uvjeti (geo položaj koji omogućuje različite vrste proizvodnje)
  • količina neobrađenog tla (neiskorišteno zemljište, površine pod pašnjacima i livadama, dostatnost količine poljoprivrednog zemljišta)
  • niske emisije iz poljoprivredne proizvodnje (ekonomska kriza, slaba razvijenost poljoprivredne proizvodnje, opadajući broj preživača kao glavnog izvora NH4, povoljna pozicija prije Kyoto pregovora zbog visokih emisija bazne godine)
  • ljudski potencijal (educirani i vrijedni poljoprivrednici, prilagodljivi ljudi, razvijena ekološka svijest, sklonost prema čuvanju tradicionalnih vrijednosti)
  • uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir

Među brojnim evidentiranim slabostima izdvojeno je:

  • sustav poticaja (neadekvatan u implementaciji, ovisnost poljoprivrednika o poticajima)
  • nema strateške vizije (nedostatak jasne vizije, nejasna pozicija poljoprivrede u ukupnoj strategiji održivog razvitka, loša koordiniranost među odgovornim subjektima, nepostojanje jasnih ciljeva, nedostatak administrativnih mjera potpore)
  • financijska situacija (nedostatak materijalnih sredstava za provedbu mjera zaštite okoliša, slabi financijski potencijal za razvoj, neisplativost proizvodnje za poljoprivrednog proizvođača
  • nedovoljna edukacija (uglavnom starije i needucirano stanovništvo, slaba informiranost, manjak entuzijazma, nedovoljno primjera dobre prakse)
  • korištenje mineralnog gnojiva (neadekvatna primjena goriva, iznadprosječna primjena)
  • sustav praćenja emisija stakleničkih plinova (unaprijediti emisijske faktore koji se koriste u računanju inventara emisija)
  • tržište domaćih proizvoda (plasman i prodaja poljoprivrednih proizvoda, naplata plasiranih i prodanih poljoprivrednih proizvoda)
  • poljoprivredne površine (rascjepkanost poljoprivrednih površina, male i rascjepkane površine koje bi trebalo okrupniti, premale parcele)
  • trend smanjenja stanovništva koje se bavi poljoprivredom
  • nerazvijena ekološka svijest (neprepoznavanje da poljoprivreda predstavlja okolišni problem)
  • nekorištenje resursa (voda za navodnjavanje)
  • utjecaj energetike na poljoprivredu (izgradnja objekata na fosilna goriva, zadržavanje zastarjelih tehnologija)

Prilikom analiziranja slabosti, spomenuta je činjenica da smo ulaskom u EU primorani odmah početi primjenjivati određene mjere (u nekim slučajevima i vrlo zahtjevne), za koje smo imali vrlo malo vremena za implementaciju, dok su druge države članice prilikom svog ulaska u EU imale više vremena za pripremu.

Predmet rasprave je bilo i pitanje educiranosti poljoprivrednika, za koje se smatra da nije dovoljno, dok činjenica da stalno dolazi do smanjenja broja poljoprivrednika a ukupna se proizvodnja ne smanjuje, govori suprotno. Primijećene su i druge različite percepcije sudionika oko analiza prednosti i slabosti.

'Što se tiče poticaja, za razdoblje 2014. - 2020. bit će dodane nove stavke koje se odnose na 'dobrovoljne' mjere i koje će biti svojevrsna 'nagrada' za poljoprivrednike koji će te mjere prihvatiti, te će im na taj način biti osigurani dodatni poticaji', istaknuo je Željko Herner iz Ministarstva poljoprivrede.

Mnogo je prilika prepoznato za razvoj sektora poljoprivrede:

  • razvoj novih tehnologija (mogućnost prilagodbe bez velikih troškova, ulaganje u nove tehnologije koje će smanjiti utjecaj na okoliš)
  • korištenje EU fondova (pred-pristupni fondovi, fondovi ruralnog razvoja, poticaji i mjere za „greening“ kroz npr. poljoprivredne-okolišne mjere)
  • navodnjavanje (smanjiti utjecaj prirodnih nepogoda na proizvodnju)
  • razvoj tržišta i brendiranje (razvoj konkurentskih proizvoda na globalnom tržištu, brendiranje autohtonih proizvoda, brendiranje čiste zemlje i zdrave hrane, marketing i bolja prodaja proizvoda)
  • sinergija poljoprivrede i turizma (proizvodnja organske hrane i plasman kroz turizam)
  • ruralni razvoj (promjena strukture poljoprivrednog stanovništva, zapošljavanje, razvijanje stočarstva)
  • eko poljoprivreda (razvoj ekološke i održive poljoprivrede, faktor prepoznatljivosti unutar EU)
  • primjena načela dobre prakse (izrade dugoročne i primjenjive strategije održivog razvoja, cross-compliance, integralni pristup)
  • promocija manje potrošnje mlijeka i mesa, mogućnost iskorištavanja pojedinih izvora onečišćenja kao što je bioplin, gospodarenje stajskim gnojem – bioplinska postrojenja, udruživanje (zadruge) za ekološku hranu

Prepoznate prijetnje razvoju sektora poljoprivrede su:

 
  • otpor promjenama (slaba educiranost proizvođača i kupaca, otpor pri usvajanju novih praksi, promjena u načinu razmišljanja)
  • financijski kapital (nedostatak financijskih sredstava za provođenja reformi i mjera, skupa cijena tehnologije za iskorištavanje emisija stakleničkih plinova)
  • (ne)provođenje mjera (inertni sustav poljoprivrede, nedovoljna upornost)
  • smanjenje poljoprivredne proizvodnje (smanjenje proizvodnje hrane)
  • povećanje korištenja mineralnih gnojiva
  • ekonomski interesi iznad ekoloških (multinacionalne kampanje kojima nije u interesu razvoj poljoprivrede u RH)
  • nedostatak suradnje i jednodimenzionalni pristup u kreiranju strateških ciljeva (nedovoljna suradnja nadležnih tijela, nekoordiniranost uključenih subjekata)
  • neinformiranost i nerazumijevanje (inzistiranje da poljoprivreda nije ni problem niti rješenje)
  • problemi socio-gospodarskog tipa (depopulacija u ruralnim područjima, nedovoljni ljudski resursi, staro stanovništvo)
  • neprilagođenost tržištu (uvoz jeftinije hrane manje kvalitete)

Za razliku od SWOT analize, pri definiranju vizije u zamišljenoj 2050. godini, sudionici su poprilično složni i ujedinjeni, pa su njihova razmišljanja koncentirana na sljedećim porukama:

  • održivo gospodarenje poljoprivrednim područjima (primjena novih tehnologija, orijentacija na organsku proizvodnju, zadovoljan poljoprivrednik i kupac)
  • ekološka proizvodnja (razvoj ruralnih krajeva, povratak mladog stanovništva, uspostavljanje biološke ravnoteže, brendiranje Hrvatske kao regionalnog lidera u eko proizvodnji)
  • implementacija mjera (smanjeno korištenje mineralnih gnojiva, uvođenje zelenog poreza na mineralna gnojiva, adekvatno zbrinjavanje i korištenje bio plina, unaprijeđen sustav gospodarenja stajskim gnojivom, plaćanje poreza na osnovu ugljika u tlu, a ne same poljoprivredne proizvodnje)
  • integralni pristup razvoju poljoprivrede (sukladno politici EU, poštivanje svih poljoprivrednih mjera u skladu s parametrima održivog razvoja)
  • samoodrživost (postizanje stupnja samoodrživosti i konkurentnosti, samoodrživost u proizvodnji hrane, razvijanje sektora uz poštivanje mjera zaštite okoliša)

Vodeći stručnjak na projektu, Vladimir Jelavić, se osvrnuo na post-Kyotsko razdoblje koje slijedi nakon 2012. godine. Dok su do 2020. godine stvari prilično definirane i ciljevi poznati, nakon te godine još nisu jasno definirani obvezujući ciljevi za države EU. Europska komisija je izradila Plan za preobrazbu Europske unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do 2050. godine koji poziva države na smanjenje emisija u rasponu 80-95%. Za sektor poljoprivrede predviđeno je smanjenje emisija u rasponu 42-49%.

Ben Bartle iz UNDP-a, je predstavio međunarodna iskustva s mehanizmima za provođenje mjera i politika za smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Sudionicima je tada predložena lista s 10 agregiranih skupova mjera, koju su oni nadopunili sa još tri mjere, nakon čega je krenulo ocjenjivanje tih istih mjera.

Bolja od ostalih su prepoznata sljedeća područja i skupovi mjera:

  • M3 Smanjenje emisije pri gospodarenju mineralnim gnojivima (N2O)
  • M4 Sprječavanje ispiranja dušika iz tla (N2O)
  • M7 Korištenje biljnih ostataka za energetske potrebe (CH4, CO2)
  • M9 Povećanje zalihe ugljika na površinama pod usjevima (CO2)
  • M11 Integralna mjera boljeg gospodarenja s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova

Evaluacijski upitnik na kraju radionice je pokazao da je većina sudionika zadovoljna (63%) ili relativno zadovoljna (37%) organizacijom radionice. Svi elementi radionice su pozitivno ocijenjeni i to je najljepša pozivnica drugim sudionicama da se prijave za nadolazeće radionice.

Coming together is a beginning, staying together is a progress, and working together is a success (Henry Ford).

Prezentacije:

 

3. sektorska radionica: Energetika i industrija

24.09.2012.

3. sektorska radionica: Energetika i industrija

Treća po redu sektorska radionica, za energetiku i industriju, je održana 24. rujna 2012. Velika dvorana Ministarstva gospodarstva sa 60-ak sjedećih mjesta bila je potpuno ispunjena.

Radionicu je otvorila Kristina Čelić, načelnica Sektora za energetiku u Ministarstvu gospodarstva. 'Primarna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjeluje s 13% udjela u ukupnoj energetskoj bilanci Hrvatske (iako se samo između 2 i 3% te energije potiče kroz povlaštene tarife), te je realno očekivati njezin udio od 20% do 2020. godine, sukladno smjernicama europske direktive '20-20-20' naglasila je načelnica. Pritom je naglasak stavila na veće korištenje biomase i bioplina u bliskoj budućnosti. Podsjetila je da je Hrvatska 1990. godine već imala udio proizvodnje iz obnovljive energije na 20%, ali je zbog porasta korištenja nafte i plina, taj udio danas smanjen. Smjernice razvoja vidi kroz smanjenje uvozne ovisnosti o energiji i jačanje domaće industrije.

Višnja Grgasović iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode je pojasnila da će pristupanjem Hrvatske u europski sustav trgovanja emisijama, energetska postrojenja morati kupiti svoje emisije na tržištu dok će industrijska postrojenja imati na raspolaganju 80% besplatnih emisijskih jedinica za 2013. godinu na temelju referentnih vrijednosti. Popis postrojenja s nacrtom preliminarnih besplatnih emisijskih jedinica stakleničkih plinova je dostupan i na webu ministarstva: preliminarne alokacije.

Robert Pašičko iz UNDP-a je predstavio projekt izrade 'Okvira za Strategiju nisko-ugljičnog razvoja' i istaknuo da od 2005. godine svaka emitirana tona ugljičnog dioksida u EU ima svoju cijenu, što podiže konkurentnost niskougljičnim tehnologijama.

Mirta Pokrščanski Landeka je, ispred Ministarstva gospodarstva, podsjetila na važnost održivog razvoja industrije koji podrazumijeva smanjenje negativnog utjecaja industrijske proizvodnje na ljude i okoliš.

Davor Vešligaj je prikazao trend kretanja emisija stakleničkih plinova iz sektora energetike i industrije, a Andrea Hublin trend emisija iz procesne industrije. Dok emisije iz sektora poput prometa bilježe stalni rast, emisije iz industrije su se značajno smanjile u odnosu na razinu iz 1990. (s 26% na 16%).

Praktični dio radionice je otpočeo analizom prednosti, slabosti, prilika i prijetnji za sektore energetike i industrije, a sektori su se odvojeno razmatrali.

Energetika: Kao snage su sudionici izdvojili prirodne resurse kao dobar potencijal za korištenje obnovljivih izvora, te geostrateški položaj jer je Hrvatska smještena na tranzitnim pravcima energenata. Slabosti u ovom sektoru uključuju: visoka ovisnost o uvozu energije, starost i neučinkovitost energetskih postrojenja, zastarjelost i limitiranost elektroenergetskog sustava da prihvati energiju iz obnovljivih izvora, antipoduzetničku klimu i financijske barijere.

Prilike su za povećanje korištenja obnovljivih izvora, mogućnosti razvoja novih tehnologija i korištenje BAT (best-available-techniques) tehnologija, zeleni poslovi, tehnologije spremanja energije i dr., dok su prijetnje nedostatak izvora financiranja, nezadovoljstvo javnosti (NIMBY sindrom), slaba konkurentnost, zahtjevan zakonodavni okvir i sl. 

Industrija: Prirodni resursi (raspoloživost vode, tla i biomase), industrijska tradicija i raznovrsnost industrije su, prema sudionicima, najveće prednosti u ovom sektoru. Mnogo je prepoznatih slabosti, a neke od njih uključuju slabu konkurentnost domaće industrije, baziranje proizvodnje na fosilnim gorivima (premalo korištenje biomase i bioplina), nedostatak sustavne podrške javnog sektora, zastarjelost postrojenja, krizu, financijske barijere i dr. Uočene prilike su u organiziranju tržišta alternativnim gorivima, većem korištenju biomase i bioplina, jačem povezivanju i sinergiji industrije sa znanosti i resornim ministarstvima te u rastu globalne potražnje za zelenim proizvodima. Najznačanije prijetnje su ulazak Hrvatske u sustav trgovanja emisijama od 1. siječnja 2013. godine, nekonkurentnost domaće industrije, povećani rizik izmještanja proizvodnje u treće zemlje, administrativne prepreke, financijske barijere te nedostatak motiviranosti.

Kroz moderiranu diskusiju koja je uslijedila, sudionicima je predložena lista s nekoliko mjera i instrumenata za njihovo ostvarenje, nakon čega je svaki od njih dobio priliku glasati za prioritetnim mjere i mehanizme.

Većina glasova se grupirala oko sljedećih mjera i instrumenata:

  • Povećanje učinkovitosti u proizvodnji električne i toplinske energije
  • Povećanje proizvodnje električne energije iz sunčeve energije
  • Povećanje proizvodnje toplinske energije iz sunčeve energije
  • Iskorištavati energetski potencijal otpada
  • Nuklearna elektrana

Sudionici su tada kroz grupni rad, pomnije sagledali svaku od navedenih pet mjera i procijenili njihove barijere pri implementaciji i moguće izvore financiranja, a predstavnik svake grupe je na kraju dobio priliku prezentirati rad svoje grupe pred svima.

Unatoč trenutnom skepticizmu, prisutni stručnjaci su bili prilično jednoglasni oko njihove vizije razvoja sektora energetike i industrije u 2050. godini, pri čemu dominiraju pojmovi energetske samoodrživosti i konkurentne industrije - bazirane na čistim i niskougljičnim tehnologijama.

A strong positive mental attitude will create more miracles than any wonder drug. - Patricia Neal

Prezentacije:

4. sektorska radionica: Gospodarenje otpadom

02.10.2012.

4. sektorska radionica: Gospodarenje otpadom

Sektorska radionica na temu smanjenja emisija stakleničkih plinova iz sektora otpada je održana 2. listopada 2012. u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Relativno veliki broj sudionika i ispunjena dvorana za sastanke obećavali su još jednu zanimljivu radionicu s prisutnim stručnjacima.

Ispred domaćina, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, skup je pozdravio Pomoćnik ministra za zaštitu okoliša i održivi razvoj Mario Obrdalj. Prezentacije su održali voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora Višnja Grgasović te Aleksandar Rajilić, voditelj Službe za posebne kategorije otpada. U svojim prezentacijama su dali pregled obveza Hrvatske prema ciljevima Europske unije do 2020. godine za sektor otpada. Većina ciljeva vezana uz ovaj sektor se odnose na 31. 12. 2018. jer je Hrvatska u pregovorima tražila prijelazna razdoblja za implementaciju mjera uslijed neravnopravnog položaja s drugim članicama Unije. U slučaju neispunjenja tih ciljeva, Hrvatskoj slijede novčane kazne.

Zoran Kordić je ispred Ministarstva zaštite okoliša i prirode predstavio projekt 'Izrade okvira za strategiju nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske'. Trend emisija iz sektora otpada prikazala je dr. sc. Andrea Hublin. Naglasila je da su emisije iz sektora otpada podložne promjenama uslijed čestog mijenjanja emisijskih faktora. Prema zadnjim podacima, emisije stakleničkih plinova iz sektora otpada činile su 3,74% svih emisija u Hrvatskoj u 2010. godini, uz rastući trend. Potenciran je problem emisija stakleničkih plinova iz mješovitog komunalnog otpada.

Nakon prezentacija uslijedila je analiza prednosti, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT analiza) za sektor otpada, uz aktivno sudjelovanje svih prisutnih stručnjaka.

Nakon 'swot' analize, uslijedila je analiza vizije sektora otpada do 2050. godine.

VIZIJA SEKTORA OTPADA DO 2050. GODINE

  • Jasna strategija gospodarenja otpadom (jasni ostvarivi ciljevi)
  • Smanjenje (izbjegavanje) otpada i emisija stakleničkih plinova (emisije iz sektora otpada smanjiti ispod 0,5%)
  • Uspostavljen sustav gospodarenja otpadom (cjeloviti sustav koji poštuje hijerarhiju postupanja s otpadom, uspostavljeni sustav koji se provodi u skladu s ciljevima EU direktiva, uspostavljeni centri za gospodarenje otpadom, funkcionalan i ekonomski isplativ, 80% odvojeno prikupljenog otpada, planiranje sustava na razini države, kvalitetno upravljiv sustav)
  • Sanirana odlagališta (sanirati postojeća odlagališta otpada)
  • Bez odlagališta otpada u Hrvatskoj
  • Odvojeno prikupljanje, recikliranje, izdvajanje biorazgradivog otpada (primarno odvajanje većih količina otpada, standardizirano zbrinjavanje posebne kategorije otpada - medicinski, sustavno prikupljanje recikliranog otpada, sortiranje otpada na mjestu nastanka)
  • Potpuna oporaba otpada (što više manjih uređaja za obradu i oporabu otpada, korištenje postojećih postrojenja za oporabu otpada (cementare), sav selektivno sakupljen otpad iskorišten u energetske svrhe)
  • RH regionalni lider i izvoznik znanja (RH pozitivan primjer regije, izvoznik znanja i inovativnih rješenja)

Dr. sc. Vladimir Jelavić, vodeći stručnjak na projektu, je tada predstavio moguće mjere i instrumente za njihovu provedbu.

Predložene mjere su:

  1. Izbjegavanje nastajanja otpada
  2. Primarna selekcija otpada
  3. Recikliranje otpada
  4. Veći obuhvat stanovništva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada
  5. Mehaničko-biološka obrada komunalnog otpada u centrima gospodarenja otpadom (MBO)
    5.1. Proizvodnja električne energije i topline iz bioplina
    5.2. Korištenje goriva iz otpada za proizvodnju električne energije i topline (eng. refuse derived fuel, RDF)
    5.3. Korištenje goriva iz otpada u cementnoj industriji (RDF)
  6. Spaljivanje metana na baklji
  7. Termička obrada komunalnog otpada
  8. Rasplinjavanje/piroliza tehnološkog otpada (s biorazgradivim udjelom)
  9. Mobilna postrojenja za termičku obradu otpada (klasična ili piroliza)
  10. Termička obrada muljeva iz postrojenja za obradu otpadnih voda
  11. Integralni sustavi gospodarenja otpadom

Predloženi instrumenti za provedbu mjera su:

  1. Naplata odlaganja otpada prema volumenu
  2. Ograničenje odlaganja biorazgradivog otpada
  3. Pomoć lokalnim zajednicama u planiranju, pripremi, izgradnji sustava za zbrinjavanje
  4. Kontinuirano usklađivanje tarifa za proizvodnju električne energije iz bioplina
  5. Subvencioniranje MBO u centrima za gospodarenje otpadom
  6. Subvencioniranje izgradnje postrojenja za termičku obradu otpada
  7. Pojednostavljenja u dozvolama za uspostavu centara za gospodarenje otpadom (prostorno planska dokumentacija, ...)
  8. Pojednostavljenja u dozvolama za izgradnju uređaja za termičku obradu otpada
  9. Financiranje pilot projekata za rješavanje pitanja otpada
  10. Mobilna postrojenja za termičku obradu otpada
  11. Podizanje javne svijesti i promjene u ponašanju vezano za izbjegavanje, vrednovanje i recikliranje otpada
  12. Kompletiranje i aktualizacija podataka o količinama otpada i odlagalištima otpada
  13. Financiranje istraživanja o otpadu i inovativnih tehničkih rješenja

Stručnjaci su tada imali priliku ocijeniti moguće mjere. Većina glasova stručnjaka se grupirala oko sljedećih mjera:

  1. Izbjegavanje nastajanja otpada
  2. Proizvodnja električne energije i topline iz bioplina
  3. Korištenje goriva iz otpada za energetske svrhe
  4. Integralni sustavi gospodarenja otpadom
  5. Termička obrada komunalnog otpada

Za pet prioritetnih mjera odabranih na radionici, napravljena je i sveobuhvatna procjena učinaka mjera na održivi razvoj. Sudionici su ocjenjivali kako će se provođenje pojedine mjere odraziti na okoliš, ekonomiju i društvo. Utjecaj je označen rangiranjem od izrazito negativnog (ocjenom »-3«) pa do izrazito pozitivnog (do ocijene »+3« ), pri čemu je ocjena »0« označavala neutralni utjecaj.

Na kraju su sudionici kroz grupni rad pokušali obraditi odabrane mjere i naći im potencijalne barijere i izvore financiranja.
Barijere i izvori financiranja za odabrane mjere

Treba zabilježiti da se u pozadini praktičnog dijela radionice cijelo vrijeme odvijala dinamična i konstruktivna rasprava među prisutnim stručnjacima koji su na kraju bili prilično entuzijastični da će ovakve radionice i suradnja među svim dionicima otvoriti jedno novo poglavlje u sektoru gospodarenja otpadom.


Prezentacije:

 

5. sektorska radionica: Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF)

19.10.2012.

5. sektorska radionica: Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF)

U prostorijama Ministarstva poljoprivrede, 19. listopada, održana je peta po redu sektorska radionica u okviru projekta 'Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja'. Radionicu je otvorio Robert Pašičko iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj. Kratkim izlaganjem predstavio je ciljeve dugoročne Strategije nisko-ugljičnog razvoja, a osvrnuo se i na prethodne radionice.

Višnja Grgasović, voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, u svojem je izlaganju istaknula osnovne ciljeve Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) i Kyotskog protokola, kojima se obavezuje potpisnice na prosječno smanjenje emisija stakleničkih plinova od 5% do kraja 2012. u odnosu na 1990. godinu. Pojasnila je da su pregovori o post-Kyotskom razdoblju (2013. – 2020.) u tijeku te se osvrnula na sustav trgovanja emisijama (ETS sustav) kojem će se od 1. siječnja 2013. godine pridružiti i Hrvatska.

Trend emisija iz sektora korištenja zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstva (LULUCF) prikazala je Delfa Radoš iz trvtke Ekonerg. Istaknula je važnost izračuna emisija/odliva iz LULUFC sektora zbog obaveza prema UNFCCC-u (zadržavanje emisija na razini bazne godine) i Kyotskom protokolu (smanjenje emisija za 5% u odnosu na baznu godinu).

Željka Medven iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u kratkim je crtama prezentirala mogućnosti financiranja iz EU fondova za sektore poljoprivrede i šumarstva. U razdoblju 2007. – 2013. Hrvatska za sektor šumarstva može koristiti sredstva iz programa IPARD. Naglasila je da će za period 2014. – 2020. budžet Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EFRD) iznositi oko 100 milijardi Eura, te kako će za to razdoblje postojati veći i širi izvori financiranja projekata. Dolazi i do povezivanja fondova, primjerice 'Zajednički strateški okvir' (Common Strategy Framework) obuhvaća 5 fondova čime dolazi do bolje povezanosti i suradnje među njima. Spomenuta je i nužnost Hrvatske da odredi prioritete kako unutar ovog sektora, tako i izvan njega kako bi mogla što efikasnije koristiti dostupna sredstva iz fondova.

Nakon prezentacija, pristupilo se analizi prednosti, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT analiza) za sektor korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva (LULUCF).

Nakon SWOT analize, sudionici su predstavili svoja razmišljanja i viziju razvoja Hrvatske do 2050. godine:

VIZIJA SEKTORA LULUCF DO 2050. GODINE

  • održivi razvoj i gospodarenje šumama (odgovorno planiranje uz usuglašavanje sa svim drugim važnim sastavnicama okoliša, održivo gospodarenje koje zadovoljava zahtjeve sektora energetike, šumarstva, zaštite okoliša i dr.)
  • veća uključenost šumarskih stručnjaka pri razvoju strategija (bolja komunikacija svih relevantnih institucija)
  • povećanje vrijednosti šuma (veća efikasnost u korištenju šuma uz integralno planiranje)
  • ostvariti i trgovati s viškom emisija CO2
  • održati ili poboljšati postojeći fond šumskog zemljišta, te održati sadašnji odnos prirodnih i 'umjetnih' šuma
  • eko-proizvodnja hrane
  • pošumljavanje područja zahvaćenih požarima
  • novi poslovi i ruralni razvoj

Gospodin Vladimir Jelavić, vodeći stručnjak na projektu, je tada predstavio moguće mjere i instrumente za njihovu provedbu.

Predložene mjere su:

  1. Kompletiranje i kontinuirana nadogradnja sustava za praćenje i izvještavanje emisije/odliva prema zahtjevima Kyotskog protokola i UNFCCC-a
  2. Pošumljavanje
  3. Minimizacija krčenja pri prenamjeni zemljišta
  4. Brzo rastuće kulture kratkih ophodnji (posebice za potrebu energetskog drva)
  5. Povećanje prirasta postojećeg šumskog fonda
  6. Cjelovito gospodarenje zalihama ugljika (nadzemna biomasa, podzemna biomasa, mrtvo drvo, listinac, tlo)
  7. Korištenje drvnih proizvoda umjesto energetski intenzivnih konstrukcijskih materijala (plastika, beton, metali, staklo, ...)
  8. Održavanje sustava prevencija požara

Predloženi instrumenti za provedbu mjera su:

  1. Usklađivanje Zakona o šumama i podzakonskih akata s potrebama izvještavanja prema Kyotskom protokolu, UNFCCC-u i Europskoj komisiji
  2. Revizije uredbe o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u RH
  3. Planovi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka; 2012-2017; 2018-2023
  4. ŠGOP2016-2025
  5. Akcijski Plan za LULUCF, u skladu s novim prijedlogom direktive EU
  6. Poticaji za povećanje drvne zalihe
  7. Interna shema za projekte zajedničke provedbe (JI)

Izdvojeno je 6 mjera koje su prikupile najveći broj glasova, te se pristupilo njihovoj daljnjoj analizi u grupnom radu:

  1. Kompletiranje i kontinuirana nadogradnja sustava za praćenje i izvještavanje emisije/odliva prema zahtjevima Kyotskog protokola i UNFCCC-a
  2. Pošumljavanje
  3. Brzo rastuće kulture kratkih ophodnji (posebice za potrebu energetskog drva)
  4. Povećanje prirasta postojećeg šumskog fonda
  5. Korištenje drvnih proizvoda umjesto energetski intenzivnih konstrukcijskih materijala (plastika, beton, metali, staklo, ..)
  6. Održavanje sustava prevencija požara

Za pet prioritetnih mjera odabranih na radionici, napravljena je i sveobuhvatna procjena učinaka mjera na održivi razvoj. Sudionici su ocjenjivali kako će se provođenje pojedine mjere odraziti na okoliš, ekonomiju i društvo. Utjecaj je označen rangiranjem od izrazito negativnog (ocijenom »-3«) pa do izrazito pozitivnog (do ocijene »+3« ), pri čemu je ocijena »0« označavala neutralni utjecaj.

Uz to, za svaku od izdvojenih mjera/instrumenata, u grupnom radu identificirane su barijere i potencijalni izvori financiranja, što su zatim predstavnici pojedinih grupa i izložili ostalim sudionicima. Na kraju, dugoročna vizija razvoja ovog sektora postoji, a sudionici su izrazili blagi optimizam da bi ovakav način planiranja i suradnja među svim dionicima mogli otvoriti novo poglavlje u sektoru korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva (LULUCF).

Prezentacije:

 


 

 

6. sektorska radionica: Zgradarstvo

26.10.2012. 

6. sektorska radionica: Zgradarstvo

Sektorska radionica za zgradarstvo, šesta u nizu u sklopu izrade Okvira za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske (LEDS), održana je 26. listopada u prostorijama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Višnja Grgasović iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode otvorila je radionicu kratkim izlaganjem u kojem je istaknula osnovne ciljeve Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) i Kyotskog protokola. Do kraja 2012. članice su obavezane na prosječno smanjenje emisija stakleničkih plinova od 5%.

Ana Pavičić-Kaselj, pomoćnica ministra za prostorno uređenje, upoznala nas je s trenutnim stanjem potrošnje energije u zgradarstvu, ciljevima i planovima za budućnost. Naglasila je kako je cilj do 2020. godine povećati udio energije dobivene iz obnovljivih izvora za 20%, a ujedno i smanjiti ukupnu potrošnju za 20%. Kako bi se ti planovi ostvarili, biti će potrebno mijenjati zakone i poboljšati postojeće pravilnike. Dan je nakon toga pregled novih aktivnosti, uredbi i pravilnika koji su ili već doneseni ili u procesu donošenja, a koji bi trebali omogućiti razvoj energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Također, spomenut je i potencijal otvaranja novih zelenih poslova u ovom sektoru.

Robert Pašičko iz UNDP-a iznio je osnovne informacije o Projektu 'Okvir za izradu strategije nisko-ugljičnog razvoja RH'. Istaknuti su primjeri zemalja koje su među prvima počele raditi s niskougljičnim razvojem i kod kojih implementacija prati izradu LEDS-a konkretnim ulaganjima u 'zeleni' razvoj.

Vladimir Jelavić iz Ekonerg-a, vodeći stručnjak na projektu, u svojem izlaganju govorio je o trendovima emisija iz sektora energetike u RH, te kako zgradarstvo sudjeluje u tim emisijama. Naglasio je da je trenutna emisija stakleničkih plinova RH ispod dodijeljene kvote, te kako su energetska postrojenja i transport najveći emiteri stakleničkih plinova.

Željka Medven iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije ukratko je prezentirala mogućnosti financiranja iz EU fondova i natječaja u sektoru zgradarstva (ELENA, JASPERS, EEEF, JESSICA, SETIS, IEE…). U sadašnjoj Financijskoj perspektivi (2007. – 2013.) za sektor zgradarstva budžet iznosi 10 mld. Eura, dok će u sljedećoj Financijskoj perspektivi budžet biti osjetno veći, oko 17 mld. Eura.

Nakon prezentacija i kratke pauze, sudionici su sudjelovali u izradi SWOT analize za sektor zgradarstva.

Nakon 'SWOT' analize, uslijedila je izrada zajedničke vizije sektora zgradarstva u 2050. godini.

VIZIJA SEKTORA ZGRADARSTVA DO 2050. GODINE

  • Pasivne, niskoenergetske zgrade, smanjena emisija CO2
  • Postizanje zadanih ciljeva, osmišljavanje dodatnih programa (ostvariti postavljene ciljeve)
  • Podignuta društvena svijest o korištenju i proizvodnji energije u zgradama
  • Razvijena industrija i sektor usluga baziran na energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije

Vladimir Jelavić, vodeći stručnjak na projektu, je tada predstavio moguće mjere i instrumente za njihovu provedbu.

Predložene mjere su:

  1. Smanjenje toplinskih gubitaka postojećih zgrada (prozori, krovovi, zidovi)
  2. Energetski učinkoviti električni uređaji i uredska oprema
  3. Energetski učinkovita rasvjeta
  4. Energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja
  5. Nove zgrade projektirane blizu nulte energetske potrošnje
  6. Obnovljivi izvori:
    - Fotonaponske ćelije
    - Sunčevi toplinski sustavi
    - Biomasa
    - Geotermalna energija
    - Bioplin
    - Toplinske pumpe
    - Biorazgradivi dio otpada
  7. Individualno mjerenje potrošnje, sustavi pametnog upravljanja zgradom

Predloženi instrumenti za provedbu mjera su:

 
  1. Poticaji za primjenu mjera energetske učinkovitosti na postojećim zgradama (višestambenim i kućanstvima)
  2. Energetska certifikacija zgrada
  3. Potpora upraviteljima i vlasnicima višestambenih zgrada za provedbu mjera (kroz pričuvu i/ili ESCO)
  4. Tarife za poticanje obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije
  5. Tarife za poticanje obnovljivih izvora energije u proizvodnji toplinske energije
  6. Propisivanje minimalnog udjela obnovljivih izvora u višestambenim javnim zgradama
  7. Tarife za poticanje kogeneracije
  8. Energetska obnova javnih zgrada ESCO modelom
  9. Standardi energetske učinkovitosti u javnoj nabavi
  10. Postrožavanje regulative iz područja graditeljstva
  11. Poticanje primjene sustava upravljanja energetikom zgrada
  12. Nacionalni plan i program provedbe za gradnju novih zgrada blizu nulte energetske potrošnje
  13. Tržišna cijena energenata
  14. Potpora gradovima za razvoj i implementaciju inteligentnih sustava
  15. Takse za emisiju CO2 i uključivanje troškova zaštite okoliša u cijenu energije
  16. Promidžba za promjenu svijesti i navika
  17. Zabrana korištenja energetski neučinkovitih rješenja
  18. Označavanje energetski učinkovitih proizvoda
  19. Usavršavanje i edukacija
  20. Odvajanje prihoda javnih energetskih poduzeća od prodaje energije

Prisutni sudionici su tada imali priliku ocijeniti moguće mjere. Većina glasova se grupirala oko sljedećih mjera:

  1. Smanjenje toplinskih gubitaka postojećih zgrada
  2. Energetski učinkoviti sustav grijanja i hlađenja
  3. Nove zgrade projektirane blizu nulte energetske potrošnje (sve stroži standard)
  4. Individualno mjerenje potrošnje, te sustavi pametnog upravljanja zgradom
  5. Obnovljivi izvori – sunčevi toplinski sustavi

Za pet prioritetnih mjera odabranih na radionici, napravljena je i sveobuhvatna procjena učinaka mjera na održivi razvoj. Sudionici su ocjenjivali kako će se provođenje pojedine mjere odraziti na okoliš, ekonomiju i društvo. Utjecaj je označen rangiranjem od izrazito negativnog (ocjenom »-3«) pa do izrazito pozitivnog (do ocjene »+3« ), pri čemu je ocjena »0« označavala neutralni utjecaj.

Prezentacije:

 

7. sektorska radionica: Turizam

14.11.2012.

7. sektorska radionica: Turizam

14. studenoga 2012. održana je u Ministarstvu turizma posljednja po redu sektorska radionica, posvećena turizmu. Radionicu je moderirala i prezentacijom otvorila Višnja Grgasović, voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. U svojem izlaganju se osvrnula na post-Kyotsko razdoblje nakon 2012. godine. Neke države, poput Rusije ili Kanade, su odustale od sudjelovanja u pregovorima za daljnje smanjenje emisija, dok će se Hrvatska uskladiti s ambicioznim ciljevima EU. Što se tiče sektora turizma, prijeti nam gubitak stranih turista ako, primjerice, ne riješimo infrastrukturu za električna vozila.

Hrvoje Carić iz Instituta za turizam dao je kratki pregled aktualne Strategije turizma do 2020. godine. Naglasio je da nije provedena ozbiljnija analiza o tome kako sektor turizma utječe na okoliš, ali niti o tome kako promjene okoliša utječu na turizam, kao npr. novi blok termoelektrane na ugljen Plomin C u Istri. Problem je i u korištenju zaštićenih područja u turističke svrhe.

Davor Vešligaj je prikazao trend direktnih i indirektnih emisija za sektor turizma. Direktne emisije su vezane za sektor prometa, a indirektne za sektor proizvodnje električne energije i sektor kućanstva i usluga. Naglasio je i da su veliki proizvođači električne energije, kao HEP primjerice, izuzeti od dopuštene godišnje kvote emisijskih jedinica za Hrvatsku. U tu kvotu ulaze sektori koji nisu pokriveni sustavom trgovanja emisijskim jedinicama, a to su upravo sektori koji su obrađeni u ovih 7 sektorskih radionica. Željka Medven je ispred Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU predstavila postojeće i buduće moguće izvore financiranja za mjere i aktivnosti iz sektora turizma.

Tada su sudionici pristupili izradi analize prednosti, slabosti, prilika i prijetnji (tzv. SWOT analiza) za sektor turizma.

Nakon SWOT analize, sudionici su predstavili svoja razmišljanja i viziju razvoja Hrvatske do 2050. godine:

VIZIJA SEKTORA TURIZMA DO 2050. GODINE

  • Iskorištavanje vlastitih resursa (hrane, vode...) – poticanje eko proizvodnje
  • Obnovljivi izvori energije (veće korištenje podzemnih izvora pitke vode, sunce...)
  • Zelena Hrvatska – zemlja koja svoj razvoj bazira na održivim načelima, sektor koji ne utječe negativno na okoliš, svojim djelovanjem promovira održivi razvoj; 'zeleni turizam' (biciklizam, ekoturizam, održivi turizam u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, odgovorni turizam
  • Hrvatska kao prepoznata destinacija s 'zelenim atributima'
  • Razvijena tehnologija – smanjena emisija
  • Hrvatska prepoznata u Europi i svijetu kao zemlja čiste prirode
  • Nova prometna slika zelene Hrvatske (željeznica, infrastruktura za nemotorizirani promet, greenways
  • Javni prijevoz u potpunosti zelen
  • Produljenje turističke sezone na preostali dio godine
  • Razvijen zdravstveni turizam

Gospodin Vladimir Jelavić, vodeći stručnjak na projektu, je tada predstavio moguće mjere i instrumente za njihovu provedbu.

Predložene mjere su:

 
  1. Smanjenje toplinskih gubitaka poboljšanjem izolacije
  2. Energetski učinkoviti električni uređaji i rasvjeta
  3. Energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja
  4. Nove objekti projektirani blizu nulte energetske potrošnje
  5. Obnovljivi izvori
  6. Sustavi pametnog upravljanja zgradom
  7. Autonomni sustavi za male korisnike izvan dohvata el. mreže
  8. Takse na onečišćenje, ekvivalentno naknadama koje plaćaju građani RH za osobna i druga vozila
  9. Brendiranje i ponuda ‘Zelenog turizma’ i ‘Održivih turističkih destinacija’
  10. Upotreba proizvoda, hrane, transporta s niskougljičnim otiskom
  11. Ponuda turističkih paketa s ‘nisko ugljičnim otiskom’

Predloženi instrumenti za provedbu mjera su:

  1. Usklađivanje Zakona o šumama i podzakonskih akata s potrebama izvještavanja prema Kyotskom protokolu , UNFCCC-u, i Europskoj komisiji
  2. Revizije uredbe o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u RH
  3. Planovi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka; 2012.-2017.; 2018.-2023.
  4. ŠGOP2016.-2025.
  5. Akcijski Plan za LULUCF, u skladu s novim prijedlogom direktive EU
  6. Poticaji za povećanje drvne zalihe
  7. Interna shema za projekte zajedničke provedbe (JI)
  8. Energetska obnova javnih zgrada ESCO modelom
  9. Standardi energetske učinkovitosti u javnoj nabavi
  10. Postrožavanje regulative iz područja graditeljstva
  11. Poticanje primjene sustava upravljanja energetikom zgrada
  12. Nacionalni plan i program provedbe za gradnju novih zgrada blizu nulte energetske potrošnje
  13. Tržišna cijena energenata
  14. Potpora gradovima za razvoj i implementaciju inteligentnih sustava
  15. Takse na emisiju CO2 i uključivanje troškova zaštite okoliša u cijenu energije
  16. Promidžba za promjenu svijesti i navika
  17. Zabrana korištenja energetski neučinkovitih rješenja
  18. Označavanje energetski učinkovitih proizvoda
  19. Usavršavanje i edukacija

Izdvojeno je nekoliko mjera koje su prikupile veći broj glasova (u zagradi je broj glasova), te se pristupilo njihovoj daljnjoj analizi u grupnom radu:

  • Mjera 1: Smanjenje toplinskih gubitaka poboljšanjem izolacije (10)
  • Mjera 3: Energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja (8)
  • Mjera 4: Novi objekti projektirani blizu nulte energetske potrošnje (5)
  • Mjera 5: Obnovljivi izvori energije (14)
  • Mjera 8: Takse na onečišćenje, ekvivalentno naknadama koje plaćaju građani RH za osobna i druga vozila (9)
  • Mjera 10: Upotreba proizvoda, hrane, transporta s niskougljičnim otiskom (8)

Za pet prioritetnih mjera odabranih na radionici, napravljena je i sveobuhvatna procjena učinaka mjera na održivi razvoj. Sudionici su ocjenjivali kako će se provođenje pojedine mjere odraziti na okoliš, ekonomiju i društvo. Utjecaj je označen rangiranjem od izrazito negativnog (ocijenom »-3«) pa do izrazito pozitivnog (do ocjene »+3« ), pri čemu je ocjena »0« označavala neutralni utjecaj.

Uz to, za neke od izdvojenih mjera u grupnom radu identificirane su barijere i potencijalni izvori financiranja, što su zatim predstavnici pojedinih grupa i izložili ostalim sudionicima.

Razrađena je i mjera na temu ponude turističkih paketa s 'nisko-ugljičnim' otiskom. Predložene aktivnosti i izvori financiranja su:

  • dolazak turista željeznicom (financiranje iz EU fondova)
  • noćenje u 'zelenim' hotelima (sustav turističkih zajednica)
  • cikloturizam i 'zeleni putovi' – za jahanje, treking, za osobe s posebnim potrebama (strukturni fondovi)
  • plasman domaćih i eko proizvoda kroz ugostiteljstvo
  • kanu i kajak ture po rijekama (EU fondovi i državni proračun)
  • robinzonski turizam (privatni ulagači)
  • planirati razvoj infrastrukture za električne automobile i slijedom toga planiranje paketa vlasnicima takvih vozila (državni proračun)
  • promoviranje turističkog paketa za domaće turiste
  • promoviranje turističkih paketa koji imaju boravak u destinaciji

Na kraju, dugoročna vizija razvoja ovog sektora postoji, a sudionici su izrazili optimizam da bi ovakav način planiranja i suradnja među svim dionicima mogli otvoriti novo poglavlje u sektoru turizma.

Popis sudionika (pdf)

Prezentacije:

Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izrađuje Niskougljičnu strategiju razvoja Republike Hrvatske, temeljni dokument koji će se obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova prenijeti u određene sektorske politike. Cilj Strategije je postizanje konkurentnog niskougljičnog gospodarstva do 2050., u skladu s Europskim strateškim smjernicama i sukladno obvezama iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC).

U ožujku 2015. je održana prva uvodna konferencija na kojoj su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i konzultantska tvrtka EKONERG predstavili pristup izradi Strategije. Strategija će biti temeljni dokument u području ublaženja klimatskih promjena ali i krovna gospodarska, razvojna i okolišna strategija. Ta strategija otvorit će prilike da se inovacijama, prijenosom naprednih tehnologija i strukturnim promjenama potakne rast gospodarstva.

Europska unija postavila je klimatske i energetske ciljeve za 2030. u pogledu konkurentnog, sigurnog i niskougljičnog gospodarstva. Obvezujući ciljevi uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40% u odnosu na 1990. i udio obnovljivih izvora energije od najmanje 27% u ukupnoj potrošnji energije. Kao poželjan premda ne i obvezujući cilj ističe se povećanje energetske učinkovitosti za 27%. Gledajući iz tog konteksta izrada Strategije niskougljičnog razvoja RH predstavlja ključni dokument društveno-gospodarskog razvoja Hrvatske.

Provedba te Strategije proteže se kroz mnogobrojne sektore gospodarstva i djelatnosti – prvenstveno energetiku, industriju, promet, poljoprivredu, šumarstvo i gospodarenje otpadom – te je u njenu izradu potrebno uključiti brojne dionike. Posebice je važno uključivanje poslovnog sektora obzirom na činjenicu da promjene često znače i dodatne troškove. No, koristi koje se njenom primjenom može ostvariti su dalekosežniji. UNDP je, naime, u svojoj studiji izračunao da se do 2050. u Hrvatskoj može otvoriti 80.000 zelenih radnih mjesta.

Niskougljična strategija daje osnovu za političke odluke i smjernice koje će morati provoditi svi sektori kako bi se značajno smanjile emisije stakleničkih plinova. Ova Strategija trebala bi omogućiti tranziciju prema niskougljičnom i konkurentnijem gospodarstvo čiji se rast temelji na održivom razvoju.

Dokumenti:

Radionica za energetska postrojenja i industriju

U suradnji s Ministarstvom gospodarstva, 13. svibnja 2015. u kino dvorani Ministarstva gospodarstva održana je prva radionica, za provedbu SWOT analize i utvrđivanje polaznih podataka i mjera za scenarije.

Radionica za promet

U suradnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture 22. svibnja 2015. održana je druga radionica na temu izrade i provedbe Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. i s pogledom do 2050. za sektor prometa.

Radionica za sektor zgradarstva

Radionica za sektore poljoprivrede i šumarstva

U suradnji s Ministarstvom poljoprivrede 9. lipnja 2015. održana je četvrta radionica na temu izrade i provedbe Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. i s pogledom do 2050. za sektore poljoprivrede i šumarstva.

Radionica za sektor gospodarenja otpadom

Dana 3. srpnja 2015. održana je peta radionica na temu izrade i provedbe Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. i s pogledom do 2050. za sektor gospodarenja otpadom.

Završna konferencija

U ožujku 2015. godine održana je prva uvodna konferencija o Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske na kojoj je predstavljen projekt izrade stručnih podloga i pristup izradi Strategije. Izvršitelj projekta izrade stručnih podloga, tvrtka EKONERG provela je mnogobrojne analize, utvrđene su mjere i učinci mjera na gospodarstvo, okoliš, prirodu i društvo. Projektom su obuhvaćene i održane sektorske radionice s ciljem provedbe SWOT analize i utvrđivanja polaznih podataka i mjera za scenarije i to za sektore Energetika i industrija, Promet, Zgradarstvo, Poljoprivreda i LULUCF te Odlaganje otpada.

U svrhu prezentiranja završnih rezultata analiza projekta izrade stručnih podloga za Strategiju i Akcijskog plana provedbe Strategije dana 18. prosinca 2015. godine Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i EKONERG održali su drugu, ujedno i Završnu konferenciju o Strategiji niskougljičnog razvoja.  Na konferenciji su prezentirane mjere i scenariji  niskougljičnog razvoja, ciljevi smanjenja emisija po sektorima, smjernice i načini financiranja.

Izrada Strategije prilagodbe klimatskim promjenama na razini EU

Izrada Strategije prilagodbe klimatskim promjenama na razini EU 

poveznica na Web stranicu EU posvećenu prilagodbi klimatskim promjenama

Financiranje istraživanja u području klimatskih promjena – ZATVOREN NATJEČAJ

Natječaj za prijavu istraživačkih projekata
na Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena

Rezultati natječaja 'Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena'

Temeljem preporuka panela za vrednovanje Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost donio je odluku o rezultatima vrednovanja za projektne prijedloge prijavljene na natječaj 'Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena' objavljen 1. travnja 2016. s rokom prijave do 4. lipnja 2016. godine.

Popis projektnih prijedloga za koje su otvoreni financijski pregovori možete pronaći ovdje.

Početak financiranja projekata predviđen je za početak 2017. godine. Svrha Programa je doprinos donošenju politika temeljem znanstvenih spoznaja. Ovime se potiče hrvatska akademska zajednica na aktivnije sudjelovanje u rješavanju nacionalno važnih problema vezanih uz klimatske promjene i povezanih mjera, a osobito energetske održivosti uz međusobnu suradnju različitih struka radi održivog razvoja društva

Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine (pdf) je usvojila Vlada Republike Hrvatske (studeni 2015. godine). Radi se o prvom u nizu planiranih programa financiranja istraživanja i razvoja u području klimatskih promjena iz prihoda od prodaje emisijskih jedinica (Plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine). Njime se želi uvesti dobra praksa povezivanja politike smanjivanja emisija CO2 s razvojem 'zelenih' tehnologija.

Ministarstvo je izradilo Plan te koordinira izradu i provedbu Programa u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Hrvatskom zakladom za znanost i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.