Ministarstvo

Težište rada Ministarstva zaštite okoliša i energetike je u stvaranju uvjeta za održivi razvoj – razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija.  

Djelokrug Ministarstva obuhvaća poslove koji se odnose na zaštitu i očuvanje okoliša i prirode u skladu s politikom održivog razvoja Republike Hrvatske, poslove koji se odnose na upravljanje vodama te upravne i druge poslove iz područja energetike.

Zaštita okoliša spada u neke od najzahtjevnijih aktivnosti koje zadiru u sve aspekte organizacije ljudskog društva. Donošenjem Nacionalne strategije održivog razvoja, Ministarstvo je postalo točka koordinacije za teme održivog razvoja na nacionalnoj razini te koordinator multilateralnih okolišnih sporazuma i globalnih pitanja održivog razvoja na međunarodnoj razini.

U nadležnosti Ministarstva je i nadzor na poslovanjem:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ministar Slaven Dobrović

Doktor znanosti Slaven Dobrović izvanredni je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu gdje je obnašao dužnost voditelja Katedre za inženjerstvo vode i okoliša.

Na diplomskom i postdiplomskom studiju drži kolegije s tematikom prerade vode, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom te kao mentor vodi završne, diplomske, magistarske i doktorske radove.

Područja znanstvenog i stručnog interesa uključuju pripremu pitke i tehnološke vode, obradu i recikliranje otpadnih voda te gospodarenje komunalnim otpadom, te je u tom području  objavio više znanstvenih i stručnih radova u stranim i domaćim časopisima i održao više izlaganja na međunarodnim konferencijama. https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=203775

U periodu od 2007. do 2010., kao hrvatski predstavnik bio je članom programskog odbora za Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7). Bio je recenzentom i gostujućim urednikom više stranih časopisa. Član je nekoliko domaćih i međunarodnih strukovnih udruga.

Kao suradnik, autor i voditelj sudjelovao je u realizaciji većeg broja tehnoloških rješenja, stručnih mišljenja i elaborata u okviru suradnje Fakulteta s gospodarstvom i komunalnim sektorom. https://www.fsb.unizg.hr/voda/djelatnici.html

U svojstvu suradnika i predavača sudjelovao je na međunarodnim projektima i radionicama na temu održivog upravljanja resursima i gospodarenjem otpadom.

Diljem Hrvatske promotor je ekološki zasnovanih sustava za gospodarenje otpadom, jedan od koautora sustava na otoku Krku.

Dragovoljac je Domovinskog rata, član Hrvatske gorske službe spašavanja, oženjen i otac sedmero djece.

 

Vizija i misija

VIZIJA
Hrvatska – promotor i prvak održivog razvoja u Europskoj uniji.


MISIJA
Izgradnja ekološki održivog društva temeljenog na učinkovitom korištenju resursa i niskougljičnom razvoju.


CILJEVI

   1. Zaštititi okoliš

  • Poboljšati preduvjete za sprečavanje svih vrsta onečišćenja okoliša, praćenje stanja sastavnica okoliša, uključivanje segmenta zaštite okoliša u ostale sektorske politike, nadzor i postupanje u zaštiti okoliša
  • Osigurati preduvjete za ublaženje i prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja
  • Osigurati preduvjete za uspostavu održivog gospodarenja otpadom
  • Unaprijediti stanje okoliša učinkovitom provedbom inspekcijskih nadzora

   2.  Zaštićena i očuvana priroda

  • Osiguran zakonodavni i institucionalni okvir za provedbu mehanizma očuvanja prirode
  • Osigurano povoljno stanje očuvanosti vrsta i staništa
  • Ojačan sustav upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode
  • Ojačan sustav nadzora u zaštiti prirode 

   3.  Razvijen sustav za praćenje vremena, klime i okoliša

  • Osigurana podrška održivom razvoju, sigurnosti, prilagodbi klimatskim promjenama i  upravljanju rizicima od prirodnih i ekoloških nesreća i katastrofa
  • Upravljanje podacima i informacijama o okolišu

   4. Održivi razvoj vodnoga gospodarstva

  • Postizanje i očuvanje dobrog stanja voda
  • Razvoj sustava navodnjavanja i zaštite od štetnog djelovanja voda

   5. Razvoj i poticanje gospodarstva kroz jačanje energetskog sustava i gospodarenje ugljikovodicima

  • Razvoj energetskog sustava i gospodarenja energetskim sirovinama 


Ustrojstvo ministarstva

Za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva, ustrojavaju se sljedeće upravne organizacije i druge unutarnje ustrojstvene jedinice u sastavu Ministarstva i to:

  1. Kabinet ministra
  2. Glavno tajništvo Ministarstva
  3. Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom
  4. Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora
  5. Uprava za zaštitu prirode
  6. Uprava za inspekcijske poslove
  7. Samostalni sektor za Europsku uniju
  8. Samostalni sektor za pravne poslove
  9. Samostalna služba za međunarodne odnose
  10. Samostalna služba za unutarnju reviziju
  11. Samostalna služba za odnose s javnošću i protokol

Ustrojstvo Ministarstva

Međunarodna suradnja

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike surađuje s drugim državama na pitanjima zaštite okoliša putem sklapanja i provođenja bilateralnih sporazuma te ujedno i redovitih razmjena informacija, odnosno održavanja bilateralnih međudržavnih sastanaka u svrhu ostvarenja što učinkovitije provedbe zaštite okoliša. U tu svrhu, Republika Hrvatska je sklopila bilateralne sporazume o suradnji na području zaštite okoliša s Azerbajdžanom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Mađarskom, Makedonijom, Srbijom i Turskom te Memorandum o suradnji s Albanijom. Trenutno je u pripremi sporazum o suradnji na području zaštite okoliša i prirode s Katarom.

Republika Hrvatska je stranka velikog broja multilateralnih međunarodnih ugovora te sudjeluje u radu međunarodnih organizacija i inicijativa koje su usmjerene zaštiti okoliša i održivom razvoju.

GEF (Global Environment Facility) – Fond za globalni okoliš

GEF je nezavisna financijska organizacija koja osigurava sredstva zemljama u razvoju za provedbu projekata vezanih za bioraznolikost, klimatske promjene, međunarodne vode, ozonski sloj i trajne organske onečišćujuće tvari, a koji doprinose očuvanju globalnog okoliša i promiču principe održivosti. GEF ujedno ima ulogu financijskog mehanizma za provedbu Konvencije o biološkoj raznolikosti, Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime, Stockholmske konvencije o trajnim organskim onečišćujućim tvarima, UN-ove konvencije o borbi protiv dezertifikacije. Također pomaže provedbu Montrealskog protokola o česticama koje oštećuju ozonski sloj te Konvencije o živi.

U GEF-u su okupljene 182 vlade članice, a partnerstvo čine međunarodne organizacije, nevladine organizacije i privatni sektor.

Projekti koje financira GEF predstavljaju vlasništvo pojedine zemlje i od njihovih se vlada očekuje da GEF-ove aktivnosti integriraju u kontekst svojih prioriteta zaštite okoliša i nacionalnog razvoja. Projektima upravljaju GEF-ove provedbene agencije, a nacionalna tijela političkog odlučivanja i planiranja projekata moraju biti upoznata s GEF-ovim operativnim politikama i procedurama te moraju osigurati nacionalnu i lokalnu podršku za nastavak aktivnosti po završetku pojedinog projekta. GEF-ove opće politike, operacije i članstvo odobrava Skupština GEF-a, koju čine predstavnici svih država, i koja odlučuje o izmjenama Instrumenta – dokumenta o osnivanju i radu GEF-a.

Glavno upravljačko tijelo GEF-a je njegovo Vijeće, sastavljeno od predstavnika 32 grupe država (konstituenci), koje razvija, usvaja i vrednuje GEF-ove programe, a rad Vijeća otvoren je za predstavnike nevladinih organizacija i civilnog društva.

Republika Hrvatska članica je GEF-a, a svojstvo zemlje primateljice imala je do članstva u EU.

Sredstvima GEF-a u Republici Hrvatskoj provedeno je ili je još u provedbi 14 nacionalnih projekata i 17 regionalnih i globalnih projekata čiji su nositelji nacionalne institucije, a provoditelji GEF-ove provedbene agencije (UNDP, Svjetska banka, UNEP i UNIDO):

  • Jačanje institucionalne i financijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj - PARCS (GEF/UNDP)
  • Projekt kontrole onečišćenja okoliša Jadranskog mora I. (GEF/WB)
  • Projekt za reviziju Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima

  • Strateško partnerstvo za velike mediteranske ekosustave (GEF/UNEP MAP)
  • Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom (GEF/WB)
  • Zaštita i održivo korištenje krških vodonosnih sustava - DIKTAS (GEF/UNEP/UNESCO)

Link: Global Environment Facility (GEF)

Globalna mreža GEOparkova (GGN)

Globalna mreža geoparkova (GGN) je dobrovoljna mreža svjetskih geoparkova kojoj UNESCO pruža potporu, organizirajući rad tajništva GGN-a unutar UNESCO-a. Globalni geoparkovi su jedinstvena područja geološke baštine od međunarodnog značaja, gdje se želi prikazati povezanost geološke baštine s drugim aspektima, kao što je prirodna, kulturna i nematerijalna baština.

Četiri geoparka s područja Francuske, Njemačke, Grčke i Španjolske 2000. godine osnovali su Europsku mrežu geoparkova. Geopark je područje sa izraženom geološkom baštinom te strategijom za održivi gospodarski razvoj i promociju te baštine na dobrobit lokalne zajednice. Područja koja postanu članovi EGN-a (European Geopark Network), taj status dobivaju na četiri godine nakon čega se ponovno vrednuje aktivnosti i rad geoparka, što je vrlo značajan instrument u praćenju kvalitete upravljanja geoparkovima, te inovativan koncept među međunarodno zaštićenim područjima.
 
U rujnu 2007. godine na sedmoj sjednici Europske mreže geoparkova, kojoj je domaćin bio škotski park North West Highlands, međunarodno su prepoznate hrvatske prirodne vrijednosti te je Papuk postao prvi hrvatski geopark i 30. član Europske mreže te član Globalne mreže geoparkova.

Geopark Papuk je dio europske i svjetske mreže geoparkova čiji su glavni ciljevi zaštita, edukacija i održivi razvoj.

HORIZON 2020 / Unija za Mediteran

Povodom desete godišnjice Euro-mediteranskog partnerstva, na sastanku na vrhu održanom u Barceloni u studenom 2005. godine, stranke partnerstva su se obvezale da će pojačati napore ka smanjenju onečišćenja Sredozemnog mora do 2020. godine inicijativom Horizon 2020. Na konferenciji ministara zaštite okoliša u Kairu u studenom 2006. godine pokrenuta je inicijativa Horizon 2020 koja predstavlja jednu od ključnih inicijativa unutar Unije za Mediteran što je sadašnji naziv Euro-mediteranskog partnerstva. Za provedbu inicijative odgovoran je Upravni odbor.

Cilj inicijative je smanjiti onečišćenje Sredozemnog mora tako da se na odgovarajući način rješavaju najznačajniji izvori onečišćenja, a to su komunalni otpad, otpadne vode i emisije iz industrije koji su odgovorni za 80% zagađenja Sredozemnog mora.

Na sastanku Upravnog odbora Horizon 2020 u prosincu 2014. godine usvojen je Program rada za drugu fazu provedbe (2015. – 2020.) te su formirane tri grupe za provedbu i praćenje:

  1. grupa za investicije u projekte prevencije i smanjenja onečišćenja;
  2. grupa za jačanje kapaciteta;
  3. grupa za procjenu, praćenje i istraživanje.

U okviru grupe za jačanje kapaciteta u RH je od 2011. godine do 2013. godine održano 10 nacionalnih, subregionalnih i regionalnih radionica, a hrvatski stručnjaci su sudjelovali na više od 20 radionica diljem Europe.

Na sastanku ministara zaštite okoliša o okolišu i klimatskim promjenama Unije za Mediteran održanom 13. svibnja 2014. godine u Ateni, ministri su se složili oko pokretanja druge faze inicijative Horizon 2020 za smanjenje onečišćenja Mediterana, uz punu uključenost Tajništva Unije za Mediteran i UNEP/MAP-a. Uz ministarsku deklaraciju usvojena je i Mediteranska strategija obrazovanja za održivi razvoj čiji je cilj potaknuti države Mediterana na razvoj i uključivanje obrazovanja za održivi razvoj u formalne, neformalne i informalne obrazovne sustave.

Korisni linkovi:

Jadransko-jonska inicijativa

Jadransko-jonska inicijativa osnovana je na Konferenciji o sigurnosti i razvitku Jadranskog i Jonskog mora u Anconi, 19. - 20. svibnja 2000. godine, na kojoj je usvojena Ankonska deklaracija, kojom se članice obvezuju na suradnju na jačanju mira i sigurnosti u tom dijelu Europe, dobrosusjedske odnose, gospodarski razvoj, kopnenu prometnu povezanost, suzbijanje svih oblika kriminala, tehničku pomoć, zaštitu okoliša, zdravstvenu i kulturnu suradnju, razvoj turizma i pomorsku suradnju.

Ustrojeno je Jadransko-jonsko vijeće (JJV) na ministarskoj razini koje odlučuje o svim temeljnim i specifičnim pitanjima, uključujući područja i oblike suradnje država sudionica Inicijative, suradnje s ostalim međunarodnim organizacijama i inicijativama te političkim pitanjima u regiji.

Rad Inicijative odvija se kroz okrugle stolove koji su  podijeljeni u četiri tematske cjeline: Okrugli stol za okoliš i zaštitu od požara, Okrugli stol za turizam, kulturu i međusveučilišnu suradnju, Okrugli stol za malo i srednje poduzetništvo i Okrugli stol za promet i pomorstvo.

LIFE program

Nacionalna kontakt točka za LIFE program
Kontakt: life@mzoip.hr

Nikolina Petković Gregorić
nikolina.petkovic.gregoric@mzoip.hr
tel: +385 1 3717 209
Služba za EU poslove
Radnička cesta 80, 10000 Zagreb

Više informacija o Programu LIFE potražite na poveznici: www.lifeprogramhrvatska.hr 


LIFE program je financijski instrument EU za okoliš i klimatske aktivnosti. Cilj LIFE programa je doprinijeti implementaciji, ažuriranju i razvoju EU politike i zakonodavstva iz područja okoliša i klime kroz su-financiranje projekata koji imaju europsku dodanu vrijednost.

LIFE je započeo još 1992. (LIFE I: 1992-1995, LIFE II: 1996-1999, LIFE III: 2000-2006 i LIFE+: 2007-2013) od kada je sufinancirano 4.171 projekata za zaštitu okoliša i klime s otprilike 3,4 milijardi eura.

Europska komisija (DG Environment and DG Climate Action) upravlja LIFE programom. Komisija je delegirala provedbu velikog broja LIFE komponenti na Agenciju za mala i srednja poduzetništva (Executive Agency for Small and Medium-sized Enterprises EASME). Vanjski timovi za odabir, monitoring i komunikaciju daju podršku Komisiji i EASME.

Nova LIFE Uredba 2014-2020

UREDBA br. 1293/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 objavljena 20. prosinca 2013. godine (Official Journal L 347/185) uspostavlja potprograme za Okoliš i Klimatske aktivnosti za sljedeće programsko razdoblje 2014. – 2020. za koje je osiguran budžet u iznosu od 3,46 milijarde eura.

LIFE program doprinijeti će održivom razvoju i postizanju ciljeva iz Strategije Europa 2020, Sedmog Akcijskog plana za okoliš i drugih relevantnih EU strategija i planova na području okoliša i klimatskih aktivnosti. 

Potprogram OKOLIŠ ima tri prioritetna područja:
Okoliš i učinkovitost resursa (demonstracijski; pilot)
Priroda i biološka raznolikost (najbolje prakse; demonstracijski; pilot)
Upravljanje okolišem i informacije (Informiranje, podizanje svijesti i širenje informacija)

Potprogram KLIMATSKE AKTIVNOSTI ima tri prioritetna područja:
Ublažavanje klimatskih promjena (najbolje prakse; demonstracijski; pilot)
Prilagodba klimatskim promjenama (najbolje prakse; demonstracijski; pilot)
Upravljanje i informacije na području klime (Informiranje, podizanje svijesti i širenje informacija)

Višegodišnji program rada

Višegodišnji program rada za program LIFE za razdoblje 2014. – 2017. uspostavlja okvir za upravljanje novim programom u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Sadrži okvirni popis prioritetnih tema LIFE projekata, indikativni proračun, objašnjava metodologiju za odabir projekata i uspostavlja pokazatelje rezultata za dva nova potprograma – Okoliš i Klimatske aktivnosti.

Ukupni proračun namijenjen financiranju projekata iz potprograma Okoliš je 1.1 milijarda Eura, a za potprogram Klimatske aktivnosti 0,36 milijuna Eura. 

Natječaj za LIFE projekte

Europska komisija otvarat će svake godine natječaje za su-financiranje projekata iz područja okoliša i klimatskih aktivnosti sukladno Višegodišnjem radnom programu.

Iz LIFE programa bespovratnim sredstvima sufinanciraju se: pilot projekti; demonstracijski projekti; projekti najbolje prakse;

Za vrijeme trajanja prvog višegodišnjeg programa rada (2014 -2017), najviša stope EU sufinanciranja je 60% prihvatljivih troškova, osim za prioritetno područje „Priroda i bioraznolikost“ gdje je moguće i do 75% za projekte koji se bave prioritetnim staništima ili vrstama u svrhu provedbe Direktive 92/43/EEZ ili vrstama ptica koje prioritetom za financiranje smatra Odbor za prilagođavanje tehničkom i znanstvenom napretku

Tradicionalni projekti – slični onima koji su se do sada financirali kroz LIFE + i prethodne LIFE programe – moraju biti pilot projekti, demonstracijski projekti ili projekti najbolje prakse

Neslužbeni prijevod dokumentacije za LIFE program 2016. 

Smjernice za podnositelje zahtjeva - Okolišno upravljanje i informacije 
Smjernice za podnositelje zahtjeva - Okoliš i učinkovito korištenje resursa
Smjernice za podnositelje zahtjeva - "Tradicionalni projekti" za klimatske aktivnosti 
Smjernice za podnositelje zahtjeva - Priroda i bioraznolikost 
Smjernice za podnositelje zahtjeva - Integrirani projekti - potprogram Okoliš 
Smjernice za podnositelje zahtjeva - Integrirani projekti - potprogram Klimatske aktivnosti 

Vodič za ocjenjivanje prijedloga projekata za potprogram Okoliš 
Vodič za ocjenjivanje prijedloga projekata za potprogram Klima 
Vodič za ocjenjivanje prijedloga za Integrirane projekte - potprogram Klimatske aktivnosti 
Vodič za ocjenjivanje prijedloga za Integrirane projekte - potprogram Okoliš 

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za Integrirane projekte 
Prilog X.modelu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava - Financijske i administrativne smjernice 

*U slučaju odstupanja mjerodavna je izvorna verzija na engleskom jeziku: 
http://ec.europa.eu/environment/life/funding/life2016/index.htm 
*Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nije odgovorno za moguće pogreške ili kriva tumačenja nastala uslijed korištenja ovih dokumenata

LIFE projekti u Hrvatskoj

Pretražite dosadašnje LIFE projekte

 

 

 

 

 

Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES)

Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) osnovana je u travnju 2012. godine kao neovisno međuvladino tijelo, kojem se u ožujku 2013. godine pridružila i Republika Hrvatska.

Jedna od glavnih funkcija IPBES Platforme je globalna procjena stanja bioraznolikosti, ekosustava i usluga koje pružaju društvu, uz jačanje uloge znanosti i struke u procesu donošenja odluka na političkoj razini. Proces je pokrenut s glavnim ciljem usporavanja gubitka bioraznolikosti, dok u isto vrijeme promiče održivo korištenje bioraznolikosti, aktivno uključujući zavičajne lokalne zajednice (indigenous local comunity). Vrednovanje bioraznolikosti koje će se provoditi kroz IPBES proces nije usmjereno samo na ekonomsku procjenu već uključuje kulturne i druge vrijednosti, a znanje zavičajnih lokalnih zajednica će biti integrirano u svim procjenama, dok bi regionalne i subregionalne procjene trebale imati ključnu ulogu u izgradnji kapaciteta.

Rezultati prve globalne studije će biti dostupni već u prosincu 2015. godine a obuhvatiti će tematiku oprašivanja i proizvodne hrane u svrhu njenog što boljeg razumijevanja te načina poboljšanja učinkovitosti postojećih politika. Druga globalna studija će se usredotočiti na status degradacije tla i njegovu obnovu diljem svijeta, kao i direktni učinak koji ima na bioraznolikost, usluge ekosustava i ljudsko blagostanja. Jedna od tematskih procjena će biti vezana za strane invazivne vrste (IAS) te procjenu održivog korištenja i očuvanja bioraznolikosti uz jačanje kapaciteta.

Funkcije Platforme

Cilj Platforme je ojačati povezivanje (interface) znanosti i politike u području bioraznolikosti i usluga ekosustava s ciljem očuvanja i održivog korištenja bioraznolikosti, dugoročnog ljudskog blagostanja i održivog razvoja, kroz sljedeće funkcije:

STVARANJE NOVOG ZNANJA: Platforma identificira i određuje prioritete za ključne znanstvene podatke koji su potrebni donositeljima politika na odgovarajućim razinama te katalizira napore za stvaranje novog znanja ulaskom u dijalog s ključnim znanstvenim organizacijama, donositeljima politika i fondacijama, ali ne bi trebala direktno poduzimati nova istraživanja;

PROCJENE: Platforma provodi redovne i pravovremene procjene prvenstveno na temelju dostupnih podataka o bioraznolikosti i uslugama ekosustava i njihovim međusobnim poveznicama, koje trebaju uključivati sveobuhvatne globalne, regionalne i po potrebi, subregionalne procjene. Te procjene moraju biti znanstveno utemeljene, nezavisne i recenzirane (engl. peer-review) te moraju utvrditi i navesti neizvjesnosti. Platforma vodi katalog relevantnih procjena, utvrđuje potrebu za regionalnim i subregionalnim procjenama i pomaže u kataliziranju podrške za subregionalne i nacionalne procjene, prema potrebi;

PODRŠKA PROVEDBI POLITIKA: Platforma podržava formuliranje i provedbu politika kroz identifikaciju alata i metodologija relevantnih za politike, poput onih koji proizlaze iz procjena, da bi se donositeljima odluka omogućio pristup tim alatima i metodologijama i, prema potrebi, promicao i katalizirao njihov daljnji razvoj;

IZGRADNJA KAPACITETA: Platforma određuje prioritete među ključnim potrebama za izgradnjom kapaciteta kako bi se unaprijedilo znanstveno-političko povezivanje na odgovarajućim razinama.

Više o IPBES Platformi možete pronaći na stranici www.ipbes.net.

Mješovita komisija za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnog područja od onečišćenja

Mješovita komisija za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja osnovana je 1977. g. na temelju Sporazuma o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od zagađivanja sklopljenog 1974. godine između bivše Jugoslavije i Italije radi multidisciplinarnog rješavanja problema okoliša u Jadranskom prostoru. Republika Hrvatska stranka je Sporazuma o suradnji temeljem sukcesije međunarodnih ugovora, a ostale države članice Komisije su Republika Slovenija, Talijanska Republika i Crna Gora.

Svaka država imenuje predsjedatelja i članove komisije. U RH koordinaciju aktivnosti vodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a članovi su predstavnici ministarstava nadležnih za aktivnosti u okviru Komisije: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo financija, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. U radu Mješovite komisije sudjeluju i stručnjaci čiji se rad tiče problematike zaštite Jadrana.

Komisija razmatra sve probleme koji se odnose na zagađivanje voda Jadranskog mora i obalnog područja, daje prijedloge i preporuke vladama po pitanju istraživanja koja smatra potrebnim, daje mišljenje o programima i brine za njihovo usklađivanje, predlaže vladama mjere koje trebaju poduzeti za uklanjanje postojećih i sprečavanje novih uzroka zagađenja, podnose vladama nacrte međunarodnih propisa potrebnih za osiguranje čistoće Jadranskog mora. Komisija se dosad bavila sljedećim aktivnostima:

  • zajednički rad na kontinuiranom ispitivanju ekosustava Jadranskog mora,
  • suradnja i izravna međusobna pomoć u suzbijanju incidentnih onečišćenja i posebna zaštita osjetljivih područja te donošenje zajedničkog (Subregionalnog) Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja Jadrana (Subregionalni plan intervencija potpisan je 2005. godine u Portorožu),
  • uspostavljanje sustava odvojene plovidbe odnosno uspostavljanje plovidbenih puteva Jadranom,
  • utvrđivanje i suzbijanje onečišćenja neadekvatnim rukovanjem i odlaganje krutog odnosno opasnog otpada,
  • suradnja u vezi s revitalizacijom i zaštitom ambijentalnih vrijednosti (krajobraza, prirode i graditeljskog nasljeđa),
  • saniranje najopterećenijih područja (Po, Tršćanski, Koparski, Riječki, Kaštelanski zaljev) te ostalih područja većih gradova, industrijskih zona i luka,
  • suradnja u preventivnoj zaštiti odnosno u provođenju daljnjih strategija razvoja usklađenog s očuvanjem resursa,
  • informativna djelatnost
  • rješavanje problematike balastnih voda u Jadranu.

Rad Komisije trenutno se odvija kroz tri potkomisije. Na sastanku Komisije u Portorožu u rujnu 2011. godine dotadašnje potkomisije preimenovane su u sljedeće:

  • U okviru Potkomisije za upravljanje balastnim vodama i planovima intervencija, koja je ujedno pruža potporu aktivnostima GloBallast (UNDP/GEF/IMO) projekta, pokrenute su aktivnosti na izradi Jadranske strategije upravljanja balastnim vodama.
  • Zadaća Potkomisije za integralno upravljanje obalnim područjem i održivi razvoj je promovirati sub-regionalnu i transnacionalnu suradnju i koordinaciju za pravovremenu provedbu Protokola za integralno upravljanje obalnim područjem i njegov Akcijski plan.
  • Potkomisija za provedbu Okvirne direktive o morskoj strategiji osnovana je s ciljem koordinacije aktivnosti i razmjene informacija između zemalja Jadrana na provedbi EU Direktive o morskoj strategiji. Kroz ovu Potkomisiju preispitat će se i uskladiti postojeći monitoring programi, liste indikatora i metodologije kako bi se izabrali najprikladniji za Jadran i kako bi se omogućila razmjena i uspoređivanje podataka.

Mješovita Komisija sastaje se godišnje jednom do dva puta, a svake godine domaćinstvo preuzima druga članica.

REC – Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu

Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu je međunarodno tijelo čiji je cilj zaštita okoliša. Osnovan je 1990. godine od strane Sjedinjenih Američkih Država, Europske komisije i Republike Mađarske te je pravno utemeljen na Povelji koju su uz Europsku komisiju potpisale vlade 31 države. REC provodi svoje aktivnosti na način da promovira suradnju među vladama, nevladinim organizacijama, privatnom sektoru te ostalim dionicima u okolišu potičući slobodan protok informacija i sudjelovanja javnosti u donošenju odluka. REC je smješten u Szentendreu, Republika Mađarska.

Link: Regional Environmental Center (REC)

 

Strategija EU za dunavsku regiju

Dunavska regija predstavlja jedno od najljepših prirodnih područja u Europi, no istodobno se nalazi u dinamičnom procesu promjena. Razvoj tog šireg europskog područja u integriranoj Europi odvija se pod geslom održivosti, stoga zahtjeva posebnu pozornost u pitanjima zaštite okoliša i prirode. Prekogranična zaštita i korištenje prirodnih resursa dunavske regije predstavlja izazov za međusobno usklađivanje nacionalnih i regionalnih prioriteta u području zaštite okoliša.

Strategija EU za dunavsku regiju (Dunavska strategija), koju čine Komunikacija Europske komisije o Dunavskoj strategiji i pripadajući Akcijski plan, usvojena je na kolegiju Europske komisije 8. prosinca 2010. godine. Kao makro-regionalna razvojna strategija, Dunavska strategija obuhvaća cjelokupni riječni sliv Dunava s ukupno 14 država (devet država članica Europske unije, te pet drugih europskih država).

Vlada RH je na sjednici 9. prosinca 2010. godine prihvatila informaciju o sudjelovanju RH u pripremama izrade Dunavske strategije. Strategija predstavlja okvir za nastavak suradnje sa zemljama regije te jačanje dunavskog identiteta, kao i fokusirano korištenje fondova Europske unije. Strategija je usvojena na sastanku Europskog vijeća 24. lipnja 2011. godine.

Zajedničkom izjavom europskog povjerenika za regionalnu politiku Johannesa Hahna i ministra vanjskih poslova Republike Mađarske Janosa Martonyja od 3. veljače 2011. Republici Hrvatskoj dodijeljena je uloga voditelja/su-koordinatora prioritetnog područja 6 Očuvanje bioraznolikosti, krajobraza te kakvoće zraka i tla (Priority Area 6 - To preserve biodiversity, landscapes and the quality of air and soils) zajedno sa saveznom zemljom Bavarskom. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zaduženo je za koordinaciju prioritetnog područja 6.

Osnovni ciljevi Prioritetnog područja 6 (Očuvanje bioraznolikosti, krajobraza te kakvoće zraka i tla) su sljedeći:

  • Provedba zajedničkih mjera za zaštitu bioraznolikosti te očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u dunavskoj regiji (primjerice upravljanje Natura 2000 područjima)
  • Uspostava zelene infrastrukture te obnavljanje najmanje 15% degradiranih ekosustava, uključujući i degradirana tla do 2020. godine, kako bi se doprinijelo učinkovitom očuvanju ekosustava te njihovih funkcija i usluga
  • Provedba aktivnosti u cilju sprječavanja širenja stranih invazivnih vrsta u svrhu smanjenja pritisaka na ekološki osjetljiva područja u dunavskoj regiji
  • Osiguranje održive populacije dunavske jesetre i drugih autohtonih vrsta riba.

Podrška dionicima - kako dobiti pismo preporuke za projekt

  • Prilikom traženja projektnih partnera u dunavskoj regiji te kod umrežavanja nositelja projekata
  • Pridruživanjem logotipa Dunavske strategije već financiranim projektima koji pridonose ostvarenju ciljeva („Labelling“) te izdavanjem pisma preporuke („Letter of Recommendation“) projektnim prijedlozima
  • Povezivanjem s drugim odgovarajućim projektima kao i prioritetnim područjima, pri čemu se zajedničkom promidžbenom aktivnosti pridonosi povećanju učinka i vidljivosti projekata

Kriteriji za izdavanje pisma preporuke za prijedloge projekata

  • Projekt ima transnacionalni utjecaj u dunavskoj makro-regiji ili u njenom većem dijelu, koji proizlazi iz regionalnih i lokalnih aktivnosti
  • Najveći dio projekta, njegovih aktivnosti i povezanih utjecaja se nalazi u dunavskoj regiji.
  • Projekt pokazuje mjerljive koristi za provedbu Dunavske strategije
  • Projekt je u skladu s relevantnim prioritetnim područjem i nije u suprotnosti s ciljevima Stupa II (Okoliš) Dunavske strategije
  • Projekt osigurava konkretne rezultate za prioritetno područje i pridonosi ostvarivanju njegovih ciljeva i/ili aktivnosti
  • Projektna prijava treba biti realistična kako bi se projektni prijedlog mogao aplicirati na relevantne izvore financiranja

Ukoliko svoj projekt želite povezati s Dunavskom strategijom, obratite nam se: EUSDRbiodiversity@mzoip.hr

Suradnja s EU institucijama

Sve koordinacijske poslove vezano uz suradnju s EU institucijama obavlja Služba za europske integracije. To se, između ostalog, odnosi na radne skupine Vijeća za okoliš, za koja se u okviru redovitog zakonodavnog postupka izrađuju stajališta RH na prijedloge propisa Europske komisije koje zajednički donose Europski parlament i Vijeće EU. Služba obavlja i koordinaciju i izradu stajališta i svih podloga za sastanke Međuresorne radne skupine i Koordinacije za vanjsku i europsku politiku.

Služba djeluje kao glavna kontakt točka za primanje i koordinaciju dokumenata Europske unije koji se dostavljaju od strane Stalnog predstavništva RH pri EU u cilju sudjelovanja u radnim skupinama Vijeća Europske unije, odborima i stručnim skupinama Europske komisije.

U Službi se koordinira izrada Programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine, kontinuirano tijekom godine prate statusi donošenja planiranih propisa te se vodi postupak ispunjavanja baze podataka EK (MNE baza) u kojoj države članice unose podatke o prenošenju direktiva EU u nacionalno zakonodavstvo.

Služba obavlja i poslove vezane uz koordinaciju i podršku IPA projektima namijenjenih jačanju institucionalnih sposobnosti za pridruživanje (IPA I komponenta) iz nadležnosti Ministarstva odnosno u okviru sektora Okoliš, djeluje kao kontakt točka za te projekte te obavlja aktivnosti vezane uz ostale instrumente i programe Europske unije kao što su IPA II komponenta – prekogranična suradnja, LIFE, Višekorisnički IPA program, te putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova koordinira suradnju s Uredom TAIEX tehničke pomoći.

 

UNDP – Program Ujedinjenih naroda za razvoj

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) je globalna razvojna mreža Ujedinjenih naroda, koja djeluje u 177 zemalja i teritorija.

UNDP je jedna od agencija Ujedinjenih naroda koja ima za cilj pomoći državama u jačanju kapaciteta za rješavanje nacionalnih i globalnih izazova razvoja. Fokus UNDP-a je na sljedećim područjima: vladavina demokracije, smanjenje siromaštva, sprečavanje kriza i oporavak, energetska učinkovitost i zaštita okoliša, socijalno uključivanje ranjivih skupina te borba protiv HIV/AIDS-a.

UNDP-ova prisutnost u Republici Hrvatskoj regulirana je Standardnim osnovnim ugovorom o suradnji s Vladom Republike Hrvatske koji je potpisan 1996.

Od 1. srpnja 2014. g. UNDP u Hrvatskoj djeluje kao Projektni ured koji se samostalno financira te također obavlja neke regionalne funkcije poput razmjene znanja na područjima UNDP-ove komparativne prednosti. Opseg aktivnosti i mandat projektnog ureda uključuje projekte koji su trenutno u fazi provedbe i eventualno nove angažmane zatražene od strane hrvatskih državnih institucija te u skladu s UNDP-ovim radom u novim državama članicama EU. Prema ugovoru s Vladom, UNDP će nastaviti provoditi projekte u Republici Hrvatskoj do kraja 2017.

Za Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kao nositelja, UNDP je u razdoblju od 2007. do 2012. proveo Projekt očuvanja i održivog korištenja bioraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja (COAST).

Također, UNDP je ovlaštena međunardna agencija za provedbu projekata koji se financiraju iz Globalnog fonda za okoliša (GEF) te trenutno u RH provodi UNDP-GEF projekt za održivo upravljanje sustavom nacionalnih zaštićenih područja PARCS.

UNDP kao Projektni ured je usmjeren na promoviranje održivih energetskih rješenja, nisko-ugljični razvoj, očuvanje zaštićenih područja prirode i zaštitu prirode, poboljšanje životnih i gospodarskih prilika u ratom zahvaćenim područjima, ruralnim i udaljenim područjima; zagovaranje potpune socijalne uključenosti osoba s invaliditetom, manjina i drugih ranjivih te razmjenu znanja o integracijskom procesu Hrvatske u EU s drugim zemljama u regiji. 

Link: www.hr.undp.org

 

UN/ECE Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu

UN/ECE je jedna od pet regionalnih komisija UN-a, osnovana 1947. od ECOSOC-a, čije sjedište se nalazi u Ženevi. Glavni joj je zadatak promicanje gospodarske suradnje među svojih 56 članica. Predstavlja forum gdje države zapadne, središnje i istočne Europe, središnje Azije i Sjeverne Amerike surađuju na području gospodarstva, energije, okoliša, ljudskih naselja, populacije, statistike, drvne industrije, trgovine i transporta itd. Aktivnosti Komisije uključuju analizu opće politike, razvoj konvencija, propisa i standarda kao i tehničku pomoć.

U aktivnostima Komisije sudjeluje preko 70 organizacija i nevladinih udruga.

Republika Hrvatska sudjeluje u radu Komisije.

Link: UN/ECE Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu

UNEP – Program Ujedinjenih naroda za okoliš

UNEP je program u sustavu Ujedinjenih naroda koji kroz rad s mnogobrojnim partnerima (tijelima UN, međunarodnim organizacijama, vladama, nevladinim organizacijama, poslovnim sektorom, industrijom, medijima i civilnim društvom) sudjeluje u zaštiti okoliša te razvijanju i provođenju politika zaštite okoliša na globalnoj i regionalnoj razini.

Ustanovljen je 1972. g. kao rezultat UN Konferencije o ljudskom okolišu u Stockholmu, a njegov je mandat vodećeg programa za okoliš u okviru UN-a potvrđen na Konferenciji o okolišu i razvoju 1992. g. Na Konferenciji o održivom razvoju održanoj u Rio de Janeiru u lipnju 2012. g. (Rio+20) odlučeno je o ojačavanju okolišne komponente održivog razvoja što je potom potvrđeno Rezolucijom Opće skupštine UN-a kojom se uvodi univerzalno članstvo u Upravnom vijeću UNEP-a i unapređuje UNEP-a u status u specijaliziranu agenciju za okoliš.

Sjedište Tajništva UNEP-a je u Nairobiju, a njegove aktivnosti odvijaju se i putem njegovih šest regionalnih i osam ureda za vezu. U Europi su to uredi u Ženevi te Beču i Bruxellesu.

UNEP se financira iz sredstava redovnog proračuna UN-a te iz dobrovoljnog Fonda za okoliš za financiranje programskih aktivnosti.

Na 27. sjednici Upravnog vijeća UNEP-a, prvoj s univerzalnim članstvom (veljača 2013.) odlučeno je o njegovom preimenovanju u 'UN-ovu Okolišnu skupštinu', njezine sjednice održavat će se svake druge godine, a završavat će dvodnevnim visokim segmentom na kojem će se donositi strateške odluke, postavljati globalna okolišna agenda, osiguravati političko vodstvo i smjer rada UNEP-a. Skupština će osigurati učinkovit angažman civilnog društva u svom radu te promovirati jak međuodnos znanosti i politike. Prošireni Odbor stalnih predstavnika pri UNEP-u bit će pomoćno tijelo Skupštine i pripremat će agendu i odluke za usvajanje.

Link: United Nations Environment Programme (UNEP)

UNEP/MAP - Program UN-a za okoliš, Mediteranski akcijski plan

Mediteranski akcijski plan (MAP) osnovan je u okviru Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) 1975. godine. MAP je prvi u nizu programa regionalnih mora osnovan s ciljem osiguranja kvalitetnijeg života stanovnicima zemalja koje okružuju Sredozemno more te uspostavljanja i osnaživanja međusobne suradnje i usuglašavanja strategije upravljanja zajedničkim prirodnim bogatstvima. Također u njegovom fokusu su zaštita okoliša, promicanje modela održivog upravljanja, kao i harmoniziranje odnosa među mediteranskim zemljama.

1976. godine, 16 zemalja Sredozemlja i Europska zajednica potpisale su Konvenciju za zaštitu Sredozemnog mora tzv. Barcelonsku konvenciju koja je 1995. godine dopunjena i izmijenjena u Konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja. Barcelonska konvencija predstavlja pravni okvir za rad MAP-a, a do danas je upotpunjena sa sedam specifičnih protokola. Konvencija broji 22 ugovorne stranke: Albanija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Cipar, Crna Gora, Egipat, Europska zajednica, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Izrael, Libanon, Libija, Malta, Maroko, Monako, Sirija, Slovenija, Španjolska, Tunis i Turska.

Zajednički interesi očuvanja mora i morskog okoliša, odnosno specifične podteme definirane su u sedam protokola Barcelonske konvencije. Protokoli su vremenom nadograđivani i predstavljaju pravni okvir za provedbu zajedničkih aktivnosti u zaštiti mora i morskog okoliša, zajedno s MED POL programom (Programa za procjenu i kontrolu onečišćavanja u Sredozemnoj regiji) i Programom 100 HS (Programom za zaštitu obalnih povijesnih naselja).

Protokoli Barcelonske konvencije su:

  • Dumping Protocol - Protokol o sprječavanju i uklanjanju onečišćenja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova ili spaljivanjem na moru (1976., dopunjen i izmijenjen 1995.)
  • Emergency Protocol - Protokol o suradnji u sprječavanju onečišćavanja s brodova i, u slučajevima opasnosti, u suzbijanju onečišćavanja Sredozemnog mora (1976., zamijenjen novim 2002. g.)
  • LBS Protocol - Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja iz izvora i djelatnosti na kopnu (1980., dopunjen 1996.)
  • SPA i Biodiversity Protocol - Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (1982., zamijenjen novim 1995.)
  • Offshore Protocol - Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja uslijed istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja (1994.)
  • Hazardous Wastes Protocol - Protokol o sprječavanju onečišćenja Sredozemnog mora prekograničnim prijevozom opasnog otpada i njegovim odlaganjem (1996.)
  • ICZM Protocol - Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (2008.)

U okviru MAP-a djeluje 6 centara za regionalne aktivnosti (RACs) koji su smješteni u mediteranskim zemljama, a svaki ima ekspertizu za provedbu MAP-ovih aktivnosti u određenom području.

REMPEC (Regional Marine Pollution Emergency Response Centre for the Mediterranean Sea), Malta

Regionalnim centrom za intervencije u slučaju iznenadnih onečišćenja u Sredozemnom moru zajednički upravljaju MAP i Međunarodna pomorska organizacija - IMO (International Maritime Organization). Centar pomaže mediteranskim zemljama u izgradnji nacionalnih preventivnih kapaciteta i kapaciteta za reagiranje na onečišćenja mora većih razmjera. Promiče suradnju među mediteranskim zemljama u suzbijanju iznenadnih onečišćenja mora ugljikovodicima i ostalim opasnim i štetnim tvarima.

BP/RAC (Blue Plan Regional Activity Centre), Francuska

Centar za regionalne aktivnosti – Plavi plan zadužen je za zaštitu okoliša u kontekstu održivog razvoja u pojedinim Sredozemnim regijama. U svom radu BP/RAC primjenjuje sustavni pristup okolišu u Sredozemlju i pitanjima razvoja koristeći praćenje i ocjenjivanje stanja te razvijajući indikatore zaštite okoliša i održivog razvoja.

PAP/RAC (Priority Actions Programme Regional Activity Centre), Hrvatska

Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija osnovan je s ciljem uspostavljanja integralnog upravljanja obalnim područjem koje će doprinijeti ublažavanju i zaustavljanju negativnih utjecaja na okoliš uslijed razvoja u izgrađenim obalnim područjima. Centar osigurava tehničku pomoć i koordinira Programe upravljanja obalnim područjima (CAMP - Coastal Area management Programmes). Republika Hrvatska (grad Split) je domaćin ovom Centru.

SPA/RAC (Specially Protected Areas Regional Activity Centre), Tunis

Centar regionalnih aktivnosti za posebno zaštićena područja angažiran je na zaštiti bioraznolikosti u smislu zaštite mediteranskih vrsta, njihovih staništa i ekosustava. Centar izrađuje planove upravljanja, informacijske alate za monitoring, razvija svijest o zaštiti prirodnih vrijednosti te sudjeluje u razmjeni informacija između stručnjaka, međunarodnih institucija i nevladinih udruga.

INFO/RAC, Italija

Centar osigurava usluge komunikacije i tehnička je potpora Tajništvu MAP-a i ostalim centrima za regionalne aktivnosti. Centar također djeluje na razvijanju svijesti o okolišu uspostavljajući partnerstva koja potiču održivi razvoj na području Mediterana.

SCP/RAC (Regional Activity Centre for Sustainable Consumption and Production), Španjolska

Centar regionalnih aktivnosti za održivu potrošnju i proizvodnju je centar za međunarodnu suradnju mediteranskih zemalja u području razvoja i inovacija u proizvodnom sektoru i civilnom društvu na temelju održivih modela proizvodnje i potrošnje. Centar također provodi programe obuke, potiče razmjenu stručnjaka i transfer tehnologija u regiji.

Kao savjetodavno tijelo MAP-a 1996. godine osnovana je Mediteranska komisija za održivi razvoj (MCSD) koja na temelju ocjene različitih sektorskih problematika izrađuje preporuke, smjernice i druge dokumente za ostvarivanje održivog razvoja u Sredozemlju. U okviru aktivnosti MCSD-a, a uz potporu ostalih centara za regionalne aktivnosti, izrađena je Mediteranska strategija održivog razvoja. Nakon njezinog usvajanja 2005. godine, najvažnija uloga MCSD-a postala je provedba Strategije na razini mediteranske regije te poticanje i pomoć državama u provedbi Strategije na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Program za procjenu i kontrolu onečišćavanja u Sredozemnoj regiji (MED POL) predstavlja znanstvenu i tehničku komponentu MAP-a te je odgovoran za provedbu LBS, Dumping i Hazardous Wastes protokola. MED POL je odigrao ključnu ulogu u dograđivanju tehničkih kapaciteta većine Sredozemnih zemalja realizacijom 500 istraživačkih ugovora s nacionalnim institucijama u razdoblju od 1982. do 1995. godine te je zemljama MAP-a pomogao ustanoviti programe praćenja stanja mora.

Program se u kontinuitetu provodi od 1975. godine.

Compliance Committee (Odbor za usklađenost i praćenje provedbe)

Odbor za usklađenost i praćenje provedbe uspostavljen je na 15. sastanku ugovornih stranaka Barcelonske konvencije održanog od 15. do 18. siječnja 2008. godine u Almeriji, Španjolska. Odbor se sastoji od sedam članova i njihovih zamjenika. Svrha Odbora za usklađenost i praćenje provedbe je da olakša i unaprijedi provedbu obveza koje proizlaze iz Barcelonske konvencije i njenih protokola, uzimajući u obzir specifičnost situacije u svakoj od zemalja ugovornih stranaka.

Ecosystem approach

Na 15. sastanku ugovornih stranaka Barcelonske konvencije u Almeriji, u siječnju 2008. godine donesena je odluka o primjeni ekosustavnog pristupa na upravljanje ljudskim aktivnostima koje mogu utjecati na morski i obalni okoliš Mediterana. Odluka sadrži 'Plan primjene' navedenog pristupa. Od 2008. godine do danas održavaju se sastanci eksperata na kojima se detaljno dogovaraju koraci u primjeni ovog pristupa. Jedan od najvažnijih zadataka je procjena ekološkog stanja i pritisaka na Mediteranu koja bi omogućila ugovornim strankama Konvencije lakše određivanje ciljeva za postizanje dobrog stanja morskog i obalnog okoliša.

UNESCO - MAB Program (Program Čovjek i biosfera)

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) pokrenula je Program 'Čovjek i biosfera' (Man and the Biosphere Programme ) još 1970. godine, kao međuvladin znanstveni program koji ističe važnost uspostave ravnoteže između očuvanja bioraznolikosti s jedne strane i razvojnih potreba lokalne zajednice s druge strane.

U sklopu ovog Programa, uspostavljena je svjetska mreža rezervata biosfere, kao međunarodno priznatih područja koja promoviraju rješenja za skladan odnos između zaštite bioraznolikosti i njenog održivog korištenja, kroz ispunjavanje tri osnovne funkcije rezervata biosfere:

  • zaštitnu funkciju - doprinose očuvanju krajobraza, ekosustava, vrsta i genetske varijabilnosti;
  • razvojnu funkciju - potiču ekonomski i društveni razvoj koji je socio-kulturno i ekološki održiv;
  • logističku funkciju - osiguravaju podršku istraživanju, praćenju stanja, edukaciji i razmjeni informacija o zaštiti i održivom razvoju.

Program MAB je među prvima u svijetu isticao važnost uspostave ravnoteže između očuvanja biološke raznolikosti s jedne strane i razvojnih potreba lokalne zajednice s druge strane, zbog čega je i podržan od strane Svjetskog kongresa parkova, a danas uvelike doprinosi i primjeni Konvencije o biološkoj raznolikosti, te UN-ovim Milenijskim ciljevima razvoja.

Planina Velebit je naš prvi rezervat biosfere proglašen 1978. godine netom nakon uspostave svjetske mreže rezervata biosfere. 2012. godine proglašen je i naš drugi rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, koji je prekograničan između Hrvatske i Mađarske. Osnovna zadaća u upravljanju rezervatom biosfere je uspostava uske suradnje različitih stručnjaka i skupina ljudi oko planiranja zaštite i razvoja područja, tj. znanstvenika s područja prirodnih i društvenih znanosti, skupina za zaštitu prirode i okoliša, predstavnika upravnih tijela te članova lokalne zajednice.

Više o ovom programu možete naći na pripadajućoj stranici UNESCO-a.

 

Multilateralni međunarodni sporazumi

Programi regionalne suradnje

Strategije, planovi i ostali dokumenti

 

Strateški plan Ministarstva zaštite okoliša i energetike

Godišnji plan rada Ministarstva

Godišnje izvješće o radu Ministarstva

Plan upravnih nadzora za razdoblje od ožujka 2015. do veljače 2016. godine

Financijski dokumenti

Ugovor o zakupu između Ministarstva zaštite okoliša i prirode i tvrtke EUROPOLIS Zagrebtower d.o.o.

Najave, projekti i aktivnosti

Jačanje sustava inspekcijskih nadzora industrijskih postrojenja koja značajno utječu na okoliš

Austrijska agencija za okoliš (Umweltbundesamt) je u otvorenom postupku javnog nadmetanja izabrana za provedbu projekta tehničke pomoći 'Jačanje sustava inspekcijskih nadzora postrojenja koja značajno utječu na okoliš' (broj ugovora: TF/HR/P2-M2-O6-1801). Vrijednost projekta je 398.580,00 eura od čega se 90% vrijednosti projekta financira iz programa Prijelazni instrument a 10% je nacionalno sufinancirano.

Glavni korisnik projekta je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) – Uprava za inspekcijske poslove - inspekcija zaštite okoliša. Uz inspekciju zaštite okoliša, u projektu sudjeluju i suradne inspekcije uključene u inspekcijske nadzore zaštite okoliša postrojenja koja značajno utječu na okoliš (koordinirani nadzori). Suradne inspekcije su:

  • Vodopravna inspekcija (MZOE)
  • Veterinarska inspekcija (Ministarstvo poljoprivrede)
  • Sanitarna inspekcija (Ministarstvo zdravstva)
  • Rudarska inspekcija (MZOE i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta)
  • Elektroenergetska inspekcija (MZOE)
  • Inspekcija opreme pod tlakom (Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta)
  • Inspekcija zaštite na radu (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava)
  • Inspekcija zaštite od požara (Ministarstvo unutarnjih poslova)
  • Inspekcija zaštite i spašavanja (Državna uprava za zaštitu i spašavanje).

Uz navedene suradne inspekcije značajnu ulogu u provedbi projekta imati će i predstavnici industrijskog sektora, akademske zajednice i civilnog društva.

Projekt traje 12 mjeseci s početkom provedbe 9. siječnja 2017. godine.

Cilj projekta je doprinijeti unaprjeđenju cjelokupnog stanja okoliša u Republici Hrvatskoj i smanjenju onečišćenja kroz unaprjeđenje inspekcijskih nadzora.

Projekt je odgovor Republike Hrvatske na obvezu učinkovite provedbe članka 23. Direktive o industrijskim emisijama – IED (2010/75/EU) kojim se države članice obvezuju na uspostavu inspekcijskog sustava za ispitivanje punog opsega učinaka na okoliš od strane postrojenja koja značajno utječu na okoliš. IED je prva direktiva iz područja okolišnog acquis-a koja propisuje zakonsku obvezu uspostave sustava inspekcijskih nadzora u području zaštite okoliša. Do IED-a su inspekcijski nadzori bili regulirani samo na razini preporuke (Preporuka EU-a 2001/331/EC o minimalnim kriterijima za inspekcijske nadzore zaštite okoliša), koja nije obvezujući instrument za države članice.

U okviru projekta planirano je ostvarenje sljedećih glavnih rezultata:

  1. Provedba analize i izrada Izvješća o trenutnom stanju u Republici Hrvatskoj vezano za usklađenost s odredbama Direktive o industrijskim emisijama te izrada preporuka za unaprjeđenje provedbe i kontrolu provedbe propisa u području industrijskih emisija
  2. Izrada i distribucija Smjernica za provedbu inspekcijskih nadzora usklađenosti rada operatera s dozvolama izdanim sukladno odredbama propisa iz područja zaštite okoliša
  3. Unaprjeđenje kapaciteta ciljnih skupina koji se odnose na inspekcijska tijela u području nadzora industrijskih postrojenja koja imaju značajan utjecaj na okoliš kroz ciljane edukacije i studijsku posjetu
  4. Unaprjeđenje komunikacije i suradnje MZOE-a s predstavnicima industrijskog sektora, akademske zajednice i civilnog društva kroz održane dvije panel rasprave.
    Projekt će biti službeno predstavljen na javnom predstavljanju (kick-off) koje je planirano za veljaču 2017. godine.

Informacije o projektu će biti pravovremeno dostupne na web portalu Ministarstva zaštite okoliša i energetike (www.mzoip.hr).

Informacija o projektu će također biti objavljena na web portalu Austrijske agencije za okoliš.

 

E-obuka o klimatskim promjenama i integralnom upravljanju obalnim područjem

Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) putem virtualnog MedOpen tečaja organizira još jedan napredni trening o klimatskoj varijabilnosti i promjenama. Tečaj će se održati od 9. svibnja do 12. lipnja ove godine (pet tjedana).

Uz podizanje svijesti i unaprjeđenje znanja o klimatskim promjenama i varijabilnosti u Sredozemlju, cilj tečaja je jačanje dijaloga politika te izgradnja i unaprjeđenje kapaciteta o klimatskim promjenama i varijabilnosti, integralnom upravljanju obalnim područjem i ostalim vezanim nacionalnim politikama.

Rok za prijavu po kojoj će biti izvršena selekcija kandidata je 4. travnja 2016. godine.

15.03.2016. - Poziv za sudjelovanje (pdf)

 

 

Projekt integracije u EU Natura 2000 (EU Natura 2000 Integration Project - NIP)

Projekt provodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, financira se zajmom Svjetske banke u iznosu 20,8 mil. EUR-a. Projekt je efektivan od 19. svibnja 2011. te će trajati gotovo šest godina, odnosno do 30. travnja 2017.

Razvojni ciljevi NIP-a su:

  • pružanje podrške nacionalnim parkovima, parkovima prirode i županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u provedbi ciljeva europske ekološke mreže Natura 2000 u njihove investicijske programe;
  • jačanje kapaciteta za praćenje stanja biološke raznolikosti te izvještavanje o poduzetim mjerama temeljem zahtjeva EU; i
  • uvođenje programa radi uključivanja šire grupe dionika u proces upravljanja Natura 2000 mrežom.

Aktivnosti obuhvaćene projektom podijeljene su u tri komponente:

Ulaganja u ekološku mrežu: Ulaganja u zaštićena područja i područja ekološke mreže pomoći će u promicanju i jačanju povezivanja s ciljevima Natura 2000 kroz ulaganja u infrastrukturu, kupovinu prioritetne tehničke opreme za nadzornike i protupožarne opreme kao i nabavu popratnih konzultantskih usluga. 

Informacijski sustav ekološke mreže: Kroz inventarizaciju biološke raznolikosti, kartiranje stanišnih tipova i nadogradnjom informacijskog sustava u cilju ispunjavanja EU zahtjeva za izvještavanjem kao i usklađivanje sustava podataka sa zahtjevima EU INSPIRE Direktive unaprijediti će cjelokupni informacijski sustav ekološke mreže i buduće Natura 2000 mreže.

Jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom: Svrha komponente je promicanje međusektorske suradnje s drugim tijelima državne uprave, pružanje podrške pristupu programima EU fondova za zaštitu prirode i pružanje podrške Javnim ustanovama pri dizajnu interpretacije prirodnih vrijednosti. 

Za dodatne informacije, zainteresirani ponuđači se pozivaju da pogledaju niže navedene dokumente nastale i objavljene tijekom provedbe NIP-a, dok se aktualni natječaji nalaze na linku Natječaji u sklopu projekta.   

PARCS projekt - Jačanje institucionalne i financijske održivosti nacionalnih zaštićenih područja

Projekt Jačanje institucionalne i financijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja – PARCS projekt će u razdoblju 2014. - 2018. u ime Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOIP) provoditi projektni tim Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Sredstva za provedbu projekta osigurana su kroz darovnicu Globalnog fonda za okoliš (GEF) u iznosu od USD 4,953,000.

Cilj PARCS projekta je jačanje učinkovitosti i održivosti upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Republici Hrvatskoj.

Projekt je organiziran u dvije komponente gdje je prva usmjerena na institucionalni okvir, a druga na financijsku učinkovitost nacionalnih zaštićenih područja.

1. Komponenta: Reforma institucionalnog okvira s ciljem jačanja djelotvornosti upravljanja nacionalnim zaštićenim područjima

Kroz prvu komponentu pružit će se potpora MZOIP-u u provedbi aktivnosti usmjerenih na poboljšanje postojećeg institucionalnog okvira za sustav zaštićenih područja kroz:

a)      Razvoj jedinstvenog nacionalnog okvira planiranja;

b)      Poboljšanje kapaciteta financijskog upravljanja;

c)      Uspostavu Centra za zajedničke usluge; te

d)      Provedbu ocjene izvedivosti uspostave krovne parkovne agencije.

2. Komponenta: Poboljšanje financijske održivosti sustava zaštićenih područja

Druga komponenta obuhvaća provedbu niza aktivnosti i projekata usmjerenih na poboljšanje financijske održivosti pojedinih nacionalnih zaštićenih područja kao što su:

a)      Smanjenje troškova naplate ulaznica i ostalih korisničkih naknada;

b)      Projekti diverzifikacije i razvoja novih turističko rekreativnih proizvoda i usluga s ciljem povećanja broja posjetitelja i produljenja trajanja njihova boravka;

c)      Poboljšanje standarda pri pružanju usluga i poboljšanje ekonomske učinkovitosti postojećih turističkih proizvoda i usluga; te

d)      Rekonstrukcija i opremanje postojećih zgrada energetski učinkovitijom opremom i tehnologijama uz maksimalno korištenje obnovljivih izvora energije.

Za više informacija, posjetite web stranicu UNDP-a.

Nagrade i priznanja za dostignuća u zaštiti okoliša

MedMPAnet projekt

MedMPAnet je projekt očuvanja obalne i morske bioraznolikosti kroz razvoj mreže Mediteranskih zaštićenih područja mora i priobalja.

MedMPAnet projekt dio je GEF-ovog projekta „Strateško partnerstvo za veliki morski ekološki sustav Sredozemnog mora“ kojeg uz GEF sufinancira nekoliko institucija: Europska Komisija, Španjolska agencija za međunarodnu suradnju i razvoj (AECID), Francuski fond za globalni okoliš (FFEM) i Centar regionalnih aktivnosti za posebno zaštićena područja (RAC/SPA). RAC/SPA je ujedno i koordinator projekta, a cijeli projekt djeluje pod okriljem UNEP-a. Za projekt je Hrvatskoj dodijeljeno 199.960,00 eura bespovratnih sredstava

Trajanje projekta: 12 mjeseci (od ožujka 2013. do ožujka 2014.)

Koordinator projekta: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske

Partneri projekta: Državni zavod za zaštitu prirode i JU Priroda (Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Primorsko-goranske županije) 

Projektom MedMPAnet radi se na daljnjem razvoju nacionalnih monitoring protokola za dva stanišna tipa (naselja posidonije i koraligenska biocenoza (grebeni)), te njihovom testiranju na pilot područjima, kako bi se unaprijedila provedba SPA/BD protokola i ispunjenje obveza praćenja stanja i izvješćivanja iz EU Direktive o staništima. U sklopu projektne komponente Studija o ribarstvu, raditi će se na procjeni priobalnih ribolovnih resursa na dva područja (posebni rezervat Prvić i Grgurov kanal i područja mreže Natura 2000 – Unije, Srakane i Susak) te socio-ekonomskoj analizi lokalnog ribarstva istih područja. Projekt na županijskoj razini radi na izgradnji kapaciteta za praćenje stanja (monitoring) i pruža pomoć pri prikupljanju relevantnih podataka za bolje upravljanje zaštićenim priobalnim i morskim područjima te za morska područja mreže Natura 2000.

Projekt podrške implementaciji strateškog plana Konvencije o biološkoj raznolikosti u Hrvatskoj

Globalni fond za okoliš (Global Environment Facility - GEF) u sklopu programa „GEF Focal Area Set-aside“ izdvojio je namjenska financijska sredstva u iznosu od 200.000 USD, za provedbu „Projekta podrške implementaciji Strateškog plana Konvencije o biološkoj raznolikosti 2011.-2020. u Hrvatskoj“. Za koordinaciju Projekta nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, dok je provedbeno tijelo Državni zavod za zaštitu prirode, uz potporu ureda UNDP-a u Hrvatskoj.

Naime, u skladu sa člankom 26. Konvencije o biološkoj raznolikosti i odlukom X/10 Konferencije stranaka, sve stranke konvencije dužne su dostaviti 5. Nacionalno izvješće do 31. ožujka 2014. godine. Također, u skladu s odlukom X/2 Konferencije stranaka (“The strategic Plan for Biodiversity 2011-2020 and Aichi Biodiversity Targets”), stranke potpisnice Konvencije trebaju revidirati svoje nacionalne strateške i akcijske planove (NBSAP) u skladu s donesenim Strateškim planom za očuvanje biološke raznolikosti 2011.-2020. te novousvojenim ciljevima (“Aichi Biodiversity Targets“) do 2015. godine.

Ciljevi navedenog Projekta su: izrada Izvješća o stanju prirode, koje će pružiti ocjenu i buduće smjernice za reviziju i provedbu ciljeva Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske sukladno ciljevima novog Strateškog plana Konvencije o biološkoj raznolikosti 2011.-2020. i EU Strategije za bioraznolikosti 2020., te izrada 5. Nacionalnog izvješća za Konvenciju o biološkoj raznolikosti.

Projekt Natura 2000 upravljanje i monitoring – NATURA MANMON

U rujnu 2011. godine Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) potpisala je ugovor (ugovor tehničke pomoći – TA) s Konzorcijem Ramboll iz Danske i Naturebureau Ltd. iz Ujedinjenog kraljevstva o provedbi projekta Natura 2000 management i monitoring – Natura MANMON. Provedba projekta službeno je započela u listopadu 2011. godine, a završena je u travnju 2013. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1.250.000 EUR.

Ugovoreni projekt NATURA MANMON dio je Projekta "Jačanje kapaciteta županijskih javnih ustanova u svrhu izrade planova upravljanja (PU) i jačanje inspekcije zaštite prirode za predložena područja Natura 2000" financiran iz programa Europske unije IPA 2009., kojega čine 3 Ugovora:

  1. Ugovor: Natura MANMON (Tehnička pomoć – TA)
  2. Ugovor: Razvoj nacionalnog informacijskog sustava za nadzor u zaštiti prirode (Twinnig light – TWL)
  3. Ugovor: Nabava i instaliranje opreme za sustav nadzora u zaštiti prirode (Nabava opreme – SUP). 

Nositelj projekta Natura MANMON je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a projektni partneri i direktni korisnici su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području županija, županijska upravna tijela, dionici područja poput šumarstva, lovstva, poljoprivrede i znanstvena zajednica koja sudjeluje u pripremi državnog monitoring okvira.

Cilj projekta NATURA MANMON 

Krajnji cilj projekta je očuvanje biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj, doprinos održivom upravljanju i monitoringu Natura 2000 područja, kroz jačanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta u zaštiti prirode na državnoj i regionalnoj/lokalnoj razini. 

Komponente projekta 

1) Izrada nacrta planova upravljanja/planskih dokumenata za 6 odabranih lokaliteta ekološke mreže:

  • aluvijalne šume u Vukovarsko srijemskoj županiji – Spačvanski bazen (šifra lokaliteta: HR5000006),
  • lokalitet Pregon u Istarskoj županiji (šifra lokaliteta: HR2001015),
  • kompleks mediteranskih polja i planinskih područja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji,
  • Snježnica i Konavosko polje (šifra lokaliteta: HR2000946),
  • Odransko polje u Sisačko-moslavačkoj županiji (šifra lokaliteta: HR2000415),
  • lokalitet Bulji u Zadarskoj županiji (šifra lokaliteta: HR2001255),
  • međugranična rijeka Sutla u Krapinsko-zagorskoj županiji (šifra lokaliteta: HR2001070).

2) Izrada monitoring programa na nacionalnoj razini za odabrane vrste i stanišne tipove u svrhu pripreme za izvješćivanje Europske komisije po članku 17. Direktive o staništima. U svrhu izrade nacionalnih programa monitoringa odabrano je 24 biljne i životinjske vrste te 3 stanišna tipoa za koje će isti biti izrađeni, a potom i testirani na područjima NATURA 2000 odabranim u svrhu ovoga projekta.

3) Promidžba ekološke mreže Natura 2000 i samog projekta.

Rezultati projekta

1) Izrađeno svih šest nacrta planova upravljanja za odabrana područja ekološke mreže korištenjem participativnog pristupa uključivanja svih dionika prostora tijekom 27 radionica, održana je 1 nacionalna radionica o upravljanju Natura 2000 područjima te 8 regionalnih radionica za županijske javne ustanove koje nisu bile direktno uključene u izradu planova upravljanja, organizirano je studijsko putovanje u Ujedinjeno Kraljevstvo na temu upravljanja Natura 2000 područjima;

2) Izrađeno 24 programa monitoringa za odabrane Natura 2000 vrste te 3 programa monitoringa za odabrane Natura 2000 stanišne tipove tijekom, provedena analiza postojećih podataka, održano 14 radionica u svrhu treninga onih dionika koji će bit uključeni u provedbu izrađenih programa monitoringa, organizirano je studijsko putovanje u Dansku na temu monitoringa Natura 2000 vrsta i stanišnih tipova,

3) U okviru promidžbenih aktivnosti organizirana su svečanosti otvaranja i zatvaranja projekta, izrađen je informativni letak o projektu, izrađeno je 6 brošura o upravljanju za svako odabrano područje ekološke mreže, zatim hrvatsko-engleski posteri (2 za svako područje ekološke mreže), letak o Natura 2000 monitoring okviru, brošura o sveukupnim rezultatima projekta te je uspostavljena internetska stranica za potrebe projekta.

Europski tjedan mobilnosti

Svake godine od 16. do 22. rujna u Europi se obilježava najveći događaj posvećen održivoj mobilnosti. Slogan ovogodišnje kampanje glasi: 'Pametna mobilnost. Snažno gospodarstvo.' ('Smart mobility. Strong economy.').

Sveukupne prednosti koje za šire društvo proizlaze iz pametne i održive mobilnosti očite su. Povećanjem razine korištenja pametnih i održivih načina prijevoza moguće je ostvariti znatne uštede u javnim proračunima, primjerice u zdravstvu, zaštiti okoliša i energetici. 

Publikacije na hrvatskom jeziku:


Kako sudjelovati?

Postupak prijave za sudjelovanje u obilježavanju Europskog tjedna mobilnosti vrlo je jednostavan i traje svega nekoliko minuta. Potrebno je samo ispuniti on-line Obrazac za prijavu te poslati ispunjenu i potpisanu Europsku povelju od strane gradonačelnika ili druge ovlaštene osobe Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, tijelu zaduženom za nacionalnu koordinaciju, na adresu Radnička cesta 80, 10 000 Zagreb.

Više informacija o postupku prijave za sudjelovanje: http://www.mobilityweek.eu/register-your-city/

 

Kako do nagrade Europskog tjedna mobilnosti?

Nagradom Europskog tjedna mobilnosti želi se nagraditi lokalne vlasti za postignuća ostvarena tijekom godine povezana s uvođenjem niza mjera održivog gradskog prometa, te poticanja građana na njihovu provedbu a sve u cilju smanjenja onečišćenja zraka i ukupnog poboljšanja kvalitete života građana.

Za nagradu mogu konkurirati svi sudionici koji svoje sudjelovanje u Europskom tjednu mobilnosti registriraju on-line na internetskoj stranici http://www.mobilityweek.eu/register-your-city/ i ispunjavaju tri tzv. 'zlatna kriterija' Europske povelje (organizacija tjedna aktivnosti, uvođenje barem jedne nove trajne mjere i organizacija 'Dana bez automobila').

Više informacija o postupku prijave za nagradu, kao i obrazac za prijavu dostupni su na internetskoj stranici http://www.mobilityweek.eu/emw-award/.

 

Vijesti // Arhiva vijesti

Javni pozivi i natječaji

13.02.2017. - Javni poziv za podnošenje prijava za odabir oporavilišta za divlje životinje

Na temelju članka 67. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/2013) Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavljuje

JAVNI POZIV
za podnošenje prijava za odabir oporavilišta za divlje životinje

Pozivaju se zainteresirane pravne osobe na podnošenje prijava za odabir oporavilišta za divlje životinje za obavljanje poslova:

   A) skrbi i liječenja jedinki strogo zaštićenih divljih životinja iz skupine kralješnjaka (osim riba), iz prirode Republike Hrvatske, koje su pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene i/ili otrovane, u svrhu njihovog oporavka i povratka u prirodu,
i/ili
   B) privremenog zbrinjavanja jedinki divljih životinja zaplijenjenih ili oduzetih na temelju odredbi Zakona o zaštiti prirode i Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama (Narodne novine, broj 94/2013).

Podnositelj prijave iskazuje interes za pojedine vrste ili skupine divljih životinja koje namjerava zbrinjavati u oporavilištu, a za koje ima osigurane uvjete za smještaj i provođenje skrbi.

Prijava se dostavlja neposredno ili poštom na adresu: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za zaštitu prirode, Radnička cesta 80, HR-10000 Zagreb, s naznakom 'Javni poziv za podnošenje prijava za odabir oporavilišta za divlje životinje – NE OTVARATI'.

Urednom prijavom smatra se ona koja sadrži sve podatke i dokumentaciju iz Priloga I. ovog Javnog poziva.

Nepravovremene i neuredne prijave te prijave koje ne ispunjavaju formalne uvjete iz ovog Javnog poziva neće se razmatrati.

Javni poziv objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva (www.mzoip.hr). Rok za podnošenje prijave je trideset (30) dana od dana objave ovog Javnog poziva.

Dodatne informacije o Javnom pozivu mogu se dobiti slanjem upita na adresu elektroničke pošte:
oporavilista@mzoip.hr

Odluku o odabiru oporavilišta za divlje životinje donosi Ministarstvo, a objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva (www.mzoip.hr). Podnositelji prijava koji nisu odabrani bit će obaviješteni pisanim putem.

Tekst Javnog poziva (pdf)

Prilog I. - Sadržaj prijave na Javni poziv (pdf)

 

31.01.2017. - Javni poziv obrazovnim ustanovama u vezi podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za provođenje programa izobrazbe osoba koje obavljaju djelatnost servisiranja opreme i uređaja koji sadrže tvari koje oštećuju ozonski sloj

Sveučilištima, veleučilištima, institutima, strukovnim organizacijama, tvrtkama, udrugama te drugim obrazovnim ustanovama u vezi podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za provođenje programa izobrazbe osoba koje obavljaju djelatnost prikupljanja, provjere propuštanja, ugradnje i održavanja ili servisiranja opreme i uređaja koji sadrže tvari koje oštećuju ozonski sloj ili fluorirane stakleničke plinove ili o njima ovise.

Prijave s dokazima o ispunjavanju propisanih uvjeta podnose se u roku od 120 dana od objave Javnog poziva na adresu: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Radnička cesta 80, 10000 Zagreb, s naznakom: 'Javni poziv za provođenje programa izobrazbe osoba koje obavljaju djelatnost servisiranja opreme i uređaja koji sadrže tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirane stakleničke plinove'.

Javni poziv objavljen je na mrežnoj stranici Ministarstva zaštite okoliša i prirode dana 31. siječnja 2017. godine.

Tekst Javnog poziva (pdf)

 

20.06.2016. - Javni poziv za dostavu zahtjeva za iskazivanje načelne financijske podrške "tradicionalnim" projektima iz Programa LIFE 2014-2020 koji se prijavljuju na natječaj za 2016. godinu

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (u daljnjem tekstu Ministarstvo), kao tijelo nadležno za LIFE program u Republici Hrvatskoj u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu Fond) objavljuje

J A V N I  P O Z I V
ZA DOSTAVU ZAHTJEVA ZA
ISKAZIVANJE NAČELNE FINANCIJSKE PODRŠKE
„TRADICIONALNIM“ PROJEKTIMA IZ PROGRAMA LIFE 2014 – 2020
KOJI SE PRIJAVLJUJU NA NATJEČAJ ZA 2016. GODINU

Na poziv se mogu prijaviti pravne osobe koje se prijavljuju kao koordinator-korisnici projekta (coordinating beneficiary) i/ili pridruženi-korisnici na projektu (associated beneficiary) na ovogodišnji natječaj Europske komisije za Program LIFE 2014. – 2020. – „tradicionalni projekti“.

Rok za dostavu zahtjeva na ovaj Poziv za neposredno sufinanciranje počinje danom objave Javnog poziva na mrežnoj stranici Ministarstva zaštite okoliša, a završava:

Za projekte iz potprograma Klima do 17. kolovoza 2016.

Za projekte iz potprograma Okoliš, prioritetnih područja:

Okoliš i učinkovitost resursa do 22. kolovoza 2016.
Priroda i biološka raznolikost do 25. kolovoza 2016.
Upravljanje okolišem i informacije do 25. kolovoza 2016.
 
Podnositelji zahtjeva na ovaj Poziv svoje zahtjeve dostavljaju na adresu: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Radnička cesta 80, 10000 Zagreb, s adresom podnositelja zahtjeva i naznakom: ZAHTJEV za financijsku podršku projektnom prijedlogu za prijavu na natječaj za LIFE program 2016. te elektronskom poštom na life@mzoip.hr

Dodatne informacije mogu se dobiti mogu se dobiti od osoba zaduženih za kontakt:

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Nikolina Petković Gregorić
tel: 01 3717 209, e-mail: nikolina.petkovic.gregoric@mzoip.hr  

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Vlatka Gulan Zetić
tel: 01 5391 891, e-mail: vlatka.gz@fzoeu.hr

Tekst Javnog poziva (pdf)

Lista tema projekata koja je sastavni dio ovog Poziva

VAŽNO!! Izmijenjen Excel financijski obrazac 28. 07. 2016. :

Excel financijski obrazac raspodjele sredstava

03.06.2016. - Odluka o odabiru oporavilišta za divlje životinje čiji se programi rada financiraju u 2016. godini

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zaprimilo je, temeljem „Javnog poziva za podnošenje Programa rada za obavljanje poslova oporavilišta za divlje životinje u 2016. godini u svrhu njegovog financiranja“, ukupno šest prijava Programa rada. Povjerenstvo za ocjenu Programa rada ocijenilo ih je te je donesena Odluka o odabiru oporavilišta za divlje životinje čiji se Programi rada financiraju u 2016. godini.

Odluka će biti svakom podnositelju proslijeđena pisanim putem.

27.04.2016. - Javni natječaj za dodjelu priznanja i nagrada za dostignuća na području zaštite okoliša u 2016. godini

Na temelju odredbe članka 3. Pravilnika o priznanjima i nagradama za dostignuća na području zaštite okoliša (Narodne novine, broj 31/10) ministar zaštite okoliša i prirode objavljuje

JAVNI NATJEČAJ
za dodjelu priznanja i nagrada za dostignuća na području zaštite okoliša u 2016. godini

Prijedloge za dodjelu priznanja i nagrada mogu podnijeti pravne i fizičke osobe.

Obrasci za prijavu s popratnom dokumentacijom šalju se na adresu: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoji i zaštitu zraka, tla i mora, Radnička cesta 80, 10000 Zagreb, s napomenom 'Javni natječaj za dodjelu priznanja i nagrada - ne otvaraj!'

Rok za podnošenje prijedloga za dodjelu priznanja i nagrada na području zaštite okoliša je 60 dana od dana objave ovog javnog poziva.

Javni natječaj objavljen je dana 27. travnja 2016. godine.

Tekst Javnog natječaja (pdf) 

21.04.2016. - Javni poziv za podnošenje Programa rada za obavljanje poslova oporavilišta za divlje životinje u 2016. godini u svrhu njegovog financiranja

Na temelju članka 67. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/2013), a u svezi s člankom 33. stavkom 1. Zakona o udrugama (Narodne novine, broj 74/2014) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode objavljuje

JAVNI POZIV
za podnošenje Programa rada za obavljanje poslova oporavilišta za divlje životinje u 2016. godini u svrhu njegovog financiranja

Pozivaju se zainteresirane nevladine udruge da iskažu svoj interes za financiranje poslova oporavilišta za divlje životinje, podnošenjem Programa rada u 2016. godini koji mora sadržavati sve elemente navedene u PRILOGU ovoga poziva.

Rok za predaju Programa rada je trideset (30) dana od objave ovog poziva odnosno do 21. svibnja 2016. godine.

Program rada se dostavlja osobno ili poštom na adresu: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, Radnička cesta 80, HR-10000 Zagreb, s naznakom 'Javni poziv za podnošenje Programa rada za obavljanje poslova oporavilišta za divlje životinje u 2016. godini u svrhu njegovog financiranja – ne otvarati!'.

Dodatne informacije mogu se dobiti slanjem upita na adresu elektroničke pošte: oporavilista@mzoip.hr.

Tekst Javnog poziva (pdf)

03.06.2016. - ODLUKA o odabiru oporavilišta za divlje životinje čiji se programi rada financiraju u 2016. godini (pdf)

 

01.04.2016. - Natječaj za prijavu istraživačkih projekata na Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena

Od 1. travnja 2016. godine otvoren je natječaj za Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena i bit će otvoren 90 dana. Početak financiranja projekata predviđen je krajem 2016. godine.

Financiraju se istraživački i razvojni projekti u trajanju od 1 do 2 godine, u iznosu do 100% prihvatljivih troškova, u vrijednosti od 500.000 kuna do 2 milijuna kuna, s ukupnom financijskom omotnicom u vrijednosti od 17 milijuna kuna.

Namijenjen je znanstvenim organizacijama (visoka učilišta, javni znanstveni instituti te druge pravne osobe koje obavljaju znanstvenu djelatnost) za financiranje projekata vezanih za problematiku praćenja i ublažavanja klimatskih promjena, s posebnim naglaskom na smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i drugih srodnih utjecaja i posljedica koje klimatske promjene imaju na poljoprivredu, šumarstvo, hidrologiju, ljudsko zdravlje, bioraznolikost, promet i sl.

Kriteriji za vrednovanje projektnih prijedloga temeljit će se na kriterijima znanstvene kompetitivnosti, inovativnosti te doprinosa predloženog istraživanja i mogućnosti primjene rezultata u društvenom i/ili gospodarskom sektoru.

Ishod ovih projekata doprinijet će donošenju politika temeljem znanstvenih spoznaja. Ovime se potiče hrvatska akademska zajednica na aktivnije sudjelovanje u rješavanju nacionalno važnih problema vezanih uz klimatske promjene i povezanih mjera, a osobito energetske održivosti uz međusobnu suradnju različitih struka radi održivog razvoja društva.

Prijave zaprima Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) putem elektronskog sustava  http://www.hrzz.hr.

Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine (pdf) je usvojila Vlada Republike Hrvatske (studeni 2015. godine). Radi se o prvom u nizu planiranih programa financiranja istraživanja i razvoja u području klimatskih promjena iz prihoda od prodaje emisijskih jedinica (Plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine). Njime se želi uvesti dobra praksa povezivanja politike smanjivanja emisija CO2 s razvojem 'zelenih' tehnologija.

Ministarstvo je izradilo Plan te koordinira izradu i provedbu Programa u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatskom zakladom za znanost i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

17.03.2016. - Javni poziv za ovlaštenje pravnih osoba za obavljanje procjene rizika u svrhu namjerenog uvođenja GMO-a u okoliš

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode temeljem članka 28. Zakona o genetski modificiranim organizmima ('Narodne novine', broj 70/05, 137/09, 28/13 i 47/14) i članka 20. Pravilnika o procjeni rizika za namjereno uvođenje genetski modificiranih organizama u okoliš ('Narodne novine', broj 136/06) objavljuje

JAVNI POZIV
za ovlaštenje pravnih osoba za obavljanje procjene rizika u svrhu
namjernog uvođenja GMO-a u okoliš

Prijave sa svom traženom dokumentacijom mogu se poslati poštom ili predati osobno u Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Radnička cesta 80, 10000 Zagreb, uz naznaku 'Za javni poziv za ovlaštenje pravnih osoba za obavljanje procjene rizika u svrhu namjernog uvođenja GMO-a u okoliš'.

Rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana objave poziva.
Poziv je objavljen 17. ožujka 2016. godine.

Tekst Javnog poziva (pdf)

 

07.12.2015. - Obavijest o zatvaranju Javnog poziva za izdavanje ovlaštenja za provođenje programa izobrazbe o gospodarenju otpadom

OBAVIJEST
o zatvaranju Javnog poziva
za izdavanje ovlaštenje za provođenje programa izobrazbe o gospodarenju otpadom

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zatvara Javni poziv obrazovnim institucijama koje imaju registriranu djelatnost za obavljanje izobrazbe i/ili poduke za odrasle osoba u vezi podnošenja zahtjeva za izdavanje ovlaštenje za provođenje programa izobrazbe o gospodarenju otpadom s danom 31. prosinca 2015. godine.

Tekst obavijesti

 

25.09.2015. - Poziv na podnošenje ponuda - Nabava i dostava IP (LOT 1) i oceanografske (LOT 2) opreme za Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora

POZIV NA PODNOŠENJE PONUDA (PNPP)

Nabava i dostava IP (LOT 1) i oceanografske (LOT 2) opreme za Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja u okviru II faze Programa praćenja stanja Jadranskog mora

Tekst Poziva (pdf)

Poziv je objavljen u Narodnim novinama br. 102/15 od 25. rujna 2015. godine.

30.11.2015. - OBAVIJEST o rezultatu nadmetanja ('Narodne novine', broj 128/15)