More i priobalje

Jadransko more, otoci i priobalje neprocjenjiva su i ekološki osjetljiva prirodna bogatstva Republike Hrvatske. Obalni prostor se proteže ukupnom dužinom od 6278 km, od čega na kopnenu obalu otpada 1880 km, a otočnu 4398 km. Ukupni broj otoka, otočića, hridi i grebena je 1244. Obalno područje zauzima 22% površine RH u kojem živi 25,6% stanovništva, odnosno 1.411.000 stanovnika. Ovo je područje prirodno bogatstvo Republike Hrvatske koje traži odgovarajuće vrednovanje i zaštitu. Na obalnom je području smješteno 350-400 gradova i ostalih naselja, koji zauzimaju cca 700 km obalne linije (9% ukupne obalne linije mora).

Od šest najvećih hrvatskih gradova, četiri se nalaze na obalnom području, a prema Popisu stanovništva iz 2011., dva najveća su Split (178 102 st.) i Rijeka (128 624 st.).

Razvedena obala i reljef, velika razina očuvanosti prirodnih i geomorfoloških obilježja obalnog područja i mora  pribavili su Republici Hrvatskoj mjesto među najljepšim zemljama svijeta.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kroz jedan od svojih osnovnih ciljeva donosi i provodi mjere zaštite mora i obalnog područja uključujući morske i obalne ekosustave, održivo upravljanje resursima, sprječavanje, smanjivanje i uklanjanje štetnih antropogenih utjecaja  (iz zraka, s kopna, s plovila, prekograničnog onečišćenja i dr.).

Fokus rada Ministarstva odnosi se na poduzimanje aktivnosti za postizanje i/ili održavanje dobrog stanja morskog okoliša i obalnog područja što uključuje:

  • smanjenje onečišćenja odnosno opterećenja u morskom i obalnom  okolišu radi osiguranja od negativnih utjecaja ili rizika za ljudsko zdravlje i/ ili zdravlje ekoloških sustava i/ili korištenje mora i obale,
  • očuvanje, unaprjeđenje i ponovno uspostavljanje ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa u moru  i na obalama.

Republika Hrvatska članica je velikog broja međunarodnih konvencija iz područja zaštite okoliša, a koje su u nadležnosti ovog ministarstva. 

Služba za zaštitu mora i priobalja obavlja upravne i stručne poslove zaštite morskog okoliša i  priobalja, koordinira poslove praćenja stanja kakvoće mora, prikuplja podatke o kakvoći mora, predlaže i provodi mjere za poboljšanje stanja, priprema stručne ocjene korištenja i zaštite prostora, tj. u nadležnosti ima zaštitu mora i priobalja.

Mediteranski akcijski plan MAP

Mediteranski akcijski plan (MAP) osnovan je u okviru Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) 1975. godine. MAP je prvi u nizu programa regionalnih mora osnovan s ciljem osiguranja kvalitetnijeg života stanovnicima zemalja koje okružuju Sredozemno more te uspostavljanja i osnaživanja međusobne suradnje i usuglašavanja strategije upravljanja zajedničkim prirodnim bogatstvima. Također u njegovom fokusu su zaštita okoliša, promicanje modela održivog upravljanja, kao i harmoniziranje odnosa među mediteranskim zemljama.

1976. godine, 16 zemalja Sredozemlja i Europska zajednica potpisale su Konvenciju za zaštitu Sredozemnog mora tzv. Barcelonsku konvenciju koja je 1995. godine dopunjena i izmijenjena u Konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja. Barcelonska konvencija predstavlja pravni okvir za rad MAP-a, a do danas je upotpunjena sa sedam specifičnih protokola. Konvencija broji 22 ugovorne stranke: Albanija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Cipar, Crna Gora, Egipat, Europska zajednica, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Izrael, Libanon, Libija, Malta, Maroko, Monako, Sirija, Slovenija, Španjolska, Tunis i Turska.

Integralno upravljanje obalnim područjem IUOP

Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove.

U okviru Mediteranskog akcijskog plana Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP/MAP), Ugovorne stranke Barcelonske konvencije 2008. godine u Madridu potpisale su Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja te je isti stupio na snagu u ožujku 2011. godine. Protokolom se želi uspostaviti zajednički okvir za integralno upravljanje obalnim područjem Sredozemlja te poduzeti nužne mjere u svrhu jačanja regionalne suradnje. Protokol predstavlja važan korak u povijesti MAP-a te se očekuje da njegova primjena omogući održivo upravljanje obalnim područjima i ojača sposobnost zemalja da se nose sa izazovima za okoliš poput klimatskim promjena. Republika Hrvatska je Protokol ratificirala 2012. godine donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (NN, MU 8/12). Jedna od obaveza zemalja je i izrada nacionalnih strategija za IUOP. U tom smislu Hrvatska je započela izradu navedene strategije koja će, uz 'morsku strategiju' koja se izrađuje temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN, 80/13, 153/13, 78/15), biti integrirana u Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

 

GEF Projekt: 'Strateško partnerstvo za morski ekosustav Sredozemlja' - MedPartnership Projekt

U cilju poticanja primjene integralnog upravljanja obalnim područjem, donesenih strateških dokumenata i akcijskih planova na Mediteranu u okviru aktivnosti Mediteranskog akcijskog plana Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP/MAP), UNEP i Svjetska banka predložile su 2007. godine mediteranskim državama (GEF eligible countries), međunarodnim agencijama i potencijalnim partnerima te donorima sudjelovanje u MedPartnership Projektu. Cjelovit Projekt usvojen je na Vijeću GEF-a u lipnju 2007., provedba Projekta krenula je 2009. godine dok se završetak Projekta očekuje u 2015. godini.

Projekt čine dvije odvojene sastavnice:

Regionalna sastavnica - primjena dogovorenih aktivnosti za zaštitu resursa morskog okoliša Sredozemnog mora i obalnih područja koja se sastoji od 4 glavne komponente:

  1. Komponenta: Integrirani pristup s ciljem primjene strateških akcijskih programa i nacionalnih akcijskih planova, integralnog upravljanja obalnih područjem, integralnog upravljanja vodnim resursima te upravljanja obalnim vodonosnim područjima
  2. Komponenta: Onečišćenje aktivnostima s kopna uključujući postojana organska onečišćivala
  3. Komponenta: Očuvanje biološke raznolikosti
  4. Komponenta: Upravljanje projektom, koordinacija, komunikacija i repliciranje strategija.

Investicijski fond za MedPartnership – Svjetska banka zadužena je za provedbu

Kroz sve komponente regionalne sastavnice provodile su se/provode se planirane aktivnosti i projekti. Jedan od značajnih projekata koji se provodi u Hrvatskoj kroz 1. Komponentu regionalne sastavnice je i GEF Projekt „Integracija klimatskih varijabilnosti i promjena u nacionalne strategije za primjenu Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja“.

Aktivnosti Projekta nadgleda i prihvaća Upravljački odbor koje čine: Nacionalna središnja mjesta, UNEP i Svjetska banka kao koordinatori provedbe sastavnica Projekta, UNEP/MAP kao provedbena agencija, Predsjednik Biroa Ugovornih stranaka Barcelonske konvencije te ostali partneri na Projektu. Sastanci Upravljačkog odbora Projekta održani su u veljači 2010., ožujku 2011., svibnju 2012. i veljači 2014. godine.

 

Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem

U lipnju 2008. godine EU je donijela Direktivu 2008/56/EZ kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji). Navedenom Direktivom države članice moraju poduzeti potrebne mjere za postizanje ili održavanje dobrog ekološkog stanja u morskom okolišu najkasnije do 2020. godine. U tu svrhu razvijaju se i primjenjuju morske strategije u okviru kojih se primjenjuje pristup upravljanja ljudskim djelatnostima utemeljen na ekosustavima. Direktiva također predstavlja 'okolišni stup' u svim politikama EU orijentiranim k upravljanju i iskorištavanju prirodnih resursa morskog okoliša.

Primjena Okvirne direktive o morskoj strategiji u Hrvatskoj sastoji se u:

  • usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s odredbama Okvirne direktive o morskoj strategiji
  • izradi morske strategije za svoje morske vode po predloženom pristupu odnosno planu djelovanja uz ostvarivanje/nastavak sub-regionalne suradnje sa susjednim državama na Jadranskom moru te regionalne suradnje u okviru Barcelonske konvencije.

Donošenjem Uredbe o uspostavi okvira za djelovanje RH u zaštiti morskog okoliša (Uredbe) transponirana je u nacionalno zakonodavstvo Okvirna direktiva o morskoj strategiji 2008/56/EZ. Uz navedenu Direktivu Uredba je usklađena i s Odlukom Komisije 2010/477/EU od 1. rujna 2010. godine o kriterijima i metodološkim standardima o dobrom stanju morskog okoliša.

Uredbom se uređuju polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj, provedbu i praćenje provedbe Strategije zaštite morskog okoliša ili tzv. „Morske strategije“ koja svoju zakonsku obvezu izrade ima u Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13).

Ciljevi: Osnovna svrha Direktive prenesena Uredbom je postizanje i održavanje dobrog stanja morskog okoliša do 2020. godine putem ostvarivanja općih ciljeva zaštite morskog okoliša koji uključuju:

  1. zaštitu, očuvanje, omogućavanje oporavka i obnavljanje morskih i obalnih ekosustava te održivo korištenje ekosustavnih usluga;
  2. „očuvanje zaštićenih područja u moru i ekološki značajnih područja EU NATURA 2000“;
  3. smanjenje onečišćenja u morskom i obalnom okolišu u cilju očuvanja zdravlja ljudi, ekosustava i omogućavanja korištenja mora i obale;
  4. uspostavljanje i/ili održavanje ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa primjenom ekosustavnog pristupa.

 

PRIPREMNI DOKUMENTI I AKCIJSKI PROGRAMI

Morska strategija predstavlja alat za ostvarivanje ciljeva.

Pripremni dokumenti:

  1. Početna procjena stanja okoliša morskih voda (srpanj 2012.)

  2. Dobro stanje morskog okoliša i Skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja (listopad 2014.)

  3. Gospodarsko-socijalna analiza korištenja i troška propadanja morskog okoliša i obalnog područja (lipanj 2015.)

Akcijski programi:

  1. Sustav praćenja i promatranja (listopad 2014.)

  2. Program mjera

U procesu izrade Strategije naglasak je stavljen na regionalnu suradnju, odnosno regionalni pristup u izradi i provedbi Morske strategije u definiranoj morskoj regiji Sredozemnog mora i podregiji Jadranskog mora u cilju postizanja usklađenosti morskih strategija svih zemalja regije i podregije jer se na taj način ostvaruju pretpostavke za cjeloviti integrirani pristup u zaštiti i upravljanju morskim ekosustavima. RH u tom smislu u prvom redu nastoji uskladiti svoje djelovanje s ostalim zemljama Jadranskog mora, a potom i Mediterana koristeći postojeće regionalne institucionalne strukture, te postojeće programe i aktivnosti proizašle iz ostalih međunarodnih propisa i sporazuma.

Tijelo nadležno za provedbu Uredbe je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode koje je ujedno i koordinator suradnje s ostalim nadležnim tijelima. Koordinacija se provodi putem Povjerenstva za koordinaciju kojeg čine ministri, te Stručnog nacionalnog odbora, sastavljenog od znanstvenika, stručnjaka, te predstavnika nadležnih tijela zaduženih za provedbu obveza iz Uredbe, te izradu i provedbu Morske strategije.

Detaljnije o pripremnim dokumentima i akcijskim programima Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem

Početna procjena stanja okoliša morskih voda

U okviru izrade Strategije zaštite morskog okoliša i provedbe Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS (2008/56/EZ) dokument 'Početna procjena stanja i opterećenja na morski okoliš hrvatskog dijela Jadrana' prvi je korak u pripremi programa mjera za postizanje i održavanje dobrog stanja morskog okoliša. Odnosi se na morske vode u područjima pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju a obuhvaća:

  • analizu osnovnih svojstava i značajki postojećeg stanja morskog okoliša, odnosno obuhvaća fizikalna i kemijska svojstva, stanišne tipove, biološka svojstva i hidromorfologiju;
  • analizu glavnih opterećenja i utjecaja na stanje okoliša morskih voda, uključujući ljudske djelatnosti

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, izradu dokumenta 'Početna procjena stanja i opterećenja na morski okoliš hrvatskog dijela Jadrana' povjerilo je Institutu za oceanografiju i ribarstvo iz Splita. Zavodi, agencije i tijela državne uprave nadležna za pojedina resorna područja svojim su komentarima i materijalima doprinijeli razradi dokumenta.

Metodologija izrade

Izrada dokumenta temeljena je na Okvirnoj direktivi o morskoj strategije (2008/56/EZ) odnosno Uredbe o uspostavi okvira za djelovanje RH u zaštiti morskog okoliša:

  • Prvi dio sadrži opis značajki morskog okoliša sukladno Prilogu III ODMS odnosno Uredbe
  • Drugi dio sadrži opis postojećih opterećenja koji imaju utjecaj na promjene morskog okoliša sukladno Prilogu III
  • Treći dio sadrži zaključke i uočena prioritetna područja djelovanja.

 

Dobro stanje morskog okoliša i Skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja 

Uzimajući u obzir izrađen i usvojen prvi dokument Strategije zaštite morskog okoliša: 'Početna procjena stanja i pritisaka na morski okoliš Hrvatskog dijela Jadrana' izrađen je dokument: 'Dobro stanje morskog okoliša i Skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja'.

U okviru definiranja ovog dokumenta bilo je potrebno razlučiti četiri cilja:

  1. Zaštititi, omogućiti oporavak (gdje je potrebno), strukturu i funkcije biološke raznolikosti i ekosustava u cjelini u svrhu postizanja i zadržavanja dobrog stanja okoliša.
  2. Uočiti onečišćenje morskog okoliša u svrhu procjene  rizika za ljudsko zdravlje i zdravlja ekosustava u cjelini s obzirom na korištenje mora, a kako bi bili sigurni da onečišćenje ne predstavlja značajniji rizik za ljudsko zdravlje i zdravlje ekosustava s obzirom na njegovu namjenu.
  3. Zadržati korištenje morskih resursa i dobara, te drugih aktivnosti u morskim područjima, na razinama koje su održive  i koje osiguravaju potencijal za korištenje i aktivnosti kako sadašnjih tako i budućih generacija.
  4. Primijeniti principe dobrog upravljanja, kroz EU i globalno.

Odluka Komisije o kriterijima i metodološkim standardima za definiranje dobrog stanja morskih voda u predlaže određeni broj kriterija i pridruženih im indikatora za procjenu dobrog stanja, u odnosu na 11 kvalitativnih deskriptora iz Aneksa I Okvirne direktive o morskoj strategiji. Kriteriji su izrađeni temeljem postojećih obveza i razvoja kroz EU legislativu obuhvaćajući relevantne elemente morskog okoliša. Među  kriterijima je potrebno  razlikovati one koji su sasvim razvijeni i operativni i one koji zahtijevaju daljnje usavršavanje u uskoj koordinaciji s uspostavljanjem monitoring programa: 'Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora'. Naime, za određeni broj kriterija i indikatora potrebna je daljnja razrada temeljena na dodatnim znanstvenim saznanjima o morskom okolišu i procesima u njemu, što je neophodno za postizanje ciljeva Direktive.

 

Gospodarsko-socijalna analiza korištenja i troška propadanja morskog okoliša i obalnog područja

'Gospodarsko-socijalna analiza korištenja i troška propadanja morskog okoliša i obalnog područja' (Gospodarsko-socijalna analiza) dio je Početne procjene te se smatra pripremnim dokumentom Strategije.

Uz financijsku i tehničku pomoć Mediteranskog akcijskog plana Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP/MAP) i Svjetskog fonda za okoliš (GEF), 2013. godine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u suradnji s UNEP/MAP-ovim Regionalnim akcijskim centrom Program prioritetnih  aktivnosti (PAP/RAC), pokrenulo je izradu dokumenta „Gospodarsko-socijalne analize“ koja se odnosi ne samo na morski okoliš (kako je propisano Okvirnom direktivnom o morskoj strategiji) već i na obalno područje (sukladno Protokolu o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja).

Izrada dokumenta temelji se na analizi postojećih sektorskih dokumenata i statističkih podataka te stručnoj procjeni u skladu s postojećim EU smjernicama i Ekosustavnim pristupom UNEP/MAP-a.

Osnovni cilj dokumenta je analiza obalnog područja iz gospodarske i socijalne perspektive te navođenje preporuka za unaprjeđenje Strategije.

Nacrt dokumenta pored uvodnog dijela sadrži 6 poglavlja i priloge.

  • predstavljena je hrvatska obala i djelatnosti u obalnom području i opisuju se promjene u proteklom razdoblju.
  • daje se osvrt na relativnu razinu razvoja županija, gradova i općina u obalnom području te njihovo fiskalno stanje, uključujući i podatke vezane za ulaganja u zaštitu okoliša.
  • navedena je analiza poveznica između gospodarskih pokretača, okolišnih pritisaka koje uzrokuju i njihovih utjecaja na obalni i morski okoliš. U ovome se poglavlju također razmatra razmjer u kojem su okolišni izdaci vezani za okolišne pritiske i utjecaje.
  • navode se aktualne projekcije za kratkoročni razvoj hrvatskoga gospodarstva te ih se povezuje s obalnim područjem.
  • bavi se troškovima propadanja okoliša. Budući da se procjene ovih troškova suočavaju s ozbiljnim metodološkim problemima, navedeni su postojeći pristupi i neki kvantitativni i kvalitativni parcijalni primjeri kako bi se ovi troškovi mogli procjenjivati u budućnosti; trenutno je za procjenu troškova prihvatljiv pristup temeljen na troškovima.
  • preporuke vezane za podatke i baze podataka, deskriptore za dobro stanje okoliša obalnog područja, unaprjeđenje sustava praćenja, postizanje dobrog stanja upravljanja (imajući na umu integrirajući aspekt Strategije putem zajedničkog sustava upravljanja), kao i moguća unaprjeđenja metodologije s posebnim naglaskom na utjecaje budućih mjera. 

Uzeti su u obzir postojeći zakonski okvir, institucionalni kapaciteti i mogućnost za osposobljavanje dionika u cilju upravljanja okolišno prihvatljivim razvojem obale. S obzirom da je koncept održivog razvoja već po definiciji prihvaćen, preporuke se odnose isključivo na politiku razvoja koja podrazumijeva brigu za okoliš i uzima u obzir troškove uništavanja okoliša.

Dokument Gospodarsko-socijalne analize predstavlja osnovu za izradu Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem kao akcijskog programa Strategije.

 

Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora 

Akcijski program Morske strategije: Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (Sustav praćenja) prvi je akcijski program i kao takav sastavni dio Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem čija obveza izrade proizlazi iz Okvirne direktive o morskoj strategiji ODMS. Nadalje, uz ODMS Uredbom je u nacionalno zakonodavstvo transponirana i prateća Odluka Komisije 2010/477/EU o kriterijima i metodološkim standardima o dobrom stanju morskog okoliša. Transpozicijom ODMS u nacionalno zakonodavstvo Republika Hrvatska je preuzela obveze i rokove za donošenje dokumenata i uspostavu akcijskih programa Strategije.

Sustav praćenja se odnosi na morske vode u područjima pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju. Ovim se akcijskim programom Strategije, a na temelju usvojenog prvog pripremnog dokumenta: „Početne procjene stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana“, te ostalih pripremnih dokumenata:„Skup značajki dobrog stanja morskog okoliša DSO i Skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja“, postojećih i dostupnih uputa, podataka, i rada Europske komisije, procjena i drugih dokumenata vezanih za istraživanje i praćenje stanja morskog okoliša u Republici Hrvatskoj, definira „Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora“.

Dosljednost i usklađenost u izradi ovog Programa Strategije ostvaruje se suradnjom Republike Hrvatske sa susjednim jadranskim državama (podregija Jadransko more) i zemljama Sredozemlja (regija Sredozemno more) u okviru usuglašavanja pristupa u provedbi ODMS i ekosustavnog pristupa pri upravljanju ljudskim djelatnostima u obalnom i morskom okolišu u Sredozemlju, a u cilju postizanja i održavanja dobrog stanja morskog okoliša do 2020. godine. Podregionalna i regionalna suradnja i usuglašavanje provode se putem postojećih radnih tijela Europske komisije, međunarodnih i međudržavnih ugovora o suradnji na zaštiti i upravljanju morskim okolišem (na razini podregije: Mješovita komisija za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja; na razini regije: Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja, NN MU 12/93 i 11/2004), te u okviru postojećih međunarodnih institucionalnih oblika suradnje i različitih znanstveno-istraživačkih projekata, relevantnih postojećih programa praćenja ili onih koji su trenutno u izradi. Također je osigurana dosljednost metoda praćenja stanja, procjena prekograničnih utjecaja i značajki, te su propisane standardizirane metode praćenja i procjena stanja.

Sustav praćenja pored uvodnog dijela, popisa literature i priloga, čine poglavlja koja se bave prijedlozima praćenja i promatranja za 11 kvalitativnih deskriptora dobrog stanja morskog okoliša.

Sustav praćenja u predstojećem će se razdoblju, a uvažavajući dinamiku provedbe aktivnosti Strategije u šestogodišnjim ciklusima, odnosno nadopunama i izmjenama pripremnih dokumenata, te većoj dostupnosti novih saznanja i razini provedbe ostalih relevantnih politika, nadopunjavati i nadograđivati.

Program mjera 

Uredbom o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem  (Narodne novine, broj 112/2014, u daljnjem tekstu: Uredba) transponirana je Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (u daljnjem tekstu: Okvirna direktiva o morskoj strategiji-ODMS), te Odluka komisije 2010/477/EU o kriterijima i metodološkim standardima o dobrom stanju morskog okoliša (u daljnjem tekstu: Odluka). Uredba uređuje polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj i provedbu Strategije, te Plan djelovanja prema kojemu je najkasnije do 2015. predviđena izrada Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (u daljnjem tekstu: Program mjera), odnosno najkasnije do 2016. predviđen je početak primjene Programa mjera na obalnom prostoru i morskim vodama pod suverenitetom RH odnosno u kojima RH ostvaruje suverena prava i jurisdikciju.

Zakonom o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (Narodne novine, Međunarodni ugovori , broj 8/2012; u daljnjem tekstu: Protokol) preuzeta je obaveza iz Protokola Barcelonske konvencije o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja o izradi nacionalne Strategije integralnog upravljanja obalnim područjem (u daljnjem tekstu: IUOP Strategija) što je preneseno kroz Uredbu. U tom smislu Strategija objedinjuje oba strateška dokumenta (Morsku strategiju i  IUOP Strategiju).

Sukladno odredbama Uredbe, Programom mjera se određuju mjere koje je potrebno poduzeti radi postizanja i/ili održavanja dobroga stanja okoliša te mjere koje je potrebno poduzeti radi  ostvarivanja ciljeva upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

Program mjera se utvrđuje na temelju izrađenih pripremnih dokumenata Strategije. Pri izradi programa mjera nužno je uzeti u obzir elemente obveznog obuhvata Programa mjera iz Priloga V. i Priloga VI. Uredbe. Također je potrebno uzeti u obzir već definirane mjere donesene slijedom primjene posebnih propisa RH, a osobito one utvrđene na temelju propisa iz područja vodnoga gospodarstva (graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, standardima kakvoće u okolišu u području vodne politike i u području politike zaštite i upravljanja morskim okolišem); na temelju propisa kojim se uređuje kakvoća mora za kupanje; propisa o staništima i pticama; prostorno-planskim dokumentima; ribarskoj politici; kao i mjere donesene na temelju međunarodnih sporazuma.

Program mjera mora uključivati i mjere prostorne zaštite koje pridonose stvaranju usklađenih i reprezentativnih mreža očuvanih morskih područja i primjereno obuhvaćaju raznolikost ekoloških sustava koji ih čine. Pri tome, u obzir se uzimaju odredbe posebnih propisa iz područja zaštite prirode za utvrđivanje ekološki značajnih područja Europske unije NATURA 2000 i proglašavanje zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj. Potrebno je da Program mjera sadrži i mjere o kojima su se države podregije, odnosno države regije usuglasile u okviru regionalnih i međunarodnih sporazuma.

U tom smislu, u okviru definiranja Programa mjera, prema relevantnim smjernicama MED POL-a UNEP/MAP-a, kao zasebna aktivnosti provesti će se revizija Nacionalnog akcijskog plana (NAP) za Hrvatsku  koji je izrađen 2005. godine u okviru UNEP/MAP-ovog Strateškog akcijskog plana za zaštitu Mediteranskog mora od onečišćenja s kopna (SAP MED).

Pri izradi Programa mjera mora se primjereno voditi računa o održivom razvoju, te o socijalnim i gospodarskim učincima predviđenih mjera. U tu svrhu postojeće mjere treba pojedinačno ocijeniti analizom tehničke izvodivosti i učinkovitosti troška (cost-effectiveness analiza), te predložiti skup tehnički izvedivih i zadovoljavajuće učinkovitih mjera. S obzirom da se radi o međusobno uvjetovanim mjerama čiji se učinci prepliću, treba ocijeniti i društvene koristi i troškove skupa predloženih mjera (cost-benefit analiza). U Programu će se tako naći mjere koje su povoljno ocijenjene i skupno i pojedinačno.

6. sastanak Nacionalnog odbora za izradu i provedbu Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (Zagreb, 22.04.2015.)

6. sastanak Nacionalnog odbora za izradu i provedbu Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem održan je 22. travnja  2015. godine s u Hotelu International u Zagrebu. Glavna tema sastanka bila je vezana za rezultate GEF-ovog Projekta „Integracija klimatskih varijabilnosti i promjena u nacionalne ICZM strategije  s ciljem provedbe ICZM Protokola“  koji se u RH u suradnji s Regionalnim centrom UNEP/MAP-a za Program prioritetnih aktivnosti (PAP/RAC) provodi od 2012. godine. Na sastanku su također predstavljene srodne aktivnosti koje se po pitanju klimatskih promjena i rizika od poplava poduzimaju u RH te je dana informacija o stanju izrade dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (Strategija)  i o suradnji po tom pitanju s PAP/RAC-om kroz GEF Projekt MedPartnership u cilju izrade dokumenata Strategije koji se odnose na obalno područje.

Predstavljanje početne procjene stanja obalnog područja - u okviru izrade Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (g. Ivica Trumbić)

Uredbom o izradi provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN 112/14) propisana je izrada pripremnih dokumenata i akcijskih programa koji su sastavni dijelovi navedene Strategije. Početna procjena ukupnog stanja predstavlja pripremni postupak i/ili dokument Strategije kojim se analiziraju svojstva i značajke morskog okoliša i obalnog područja kao i opterećenja i utjecaji na njih te se analizira sustav upravljanja obalnim područjem. Sastoji se od početne procjene stanja okoliša i sustava upravljanja obalnim područjem. Do sada su, temeljem obveza iz Okvirne direktive o morskoj strategiji, izrađene i usvojene inicijalne studije za morski dio obuhvata ove integrirane Strategije („Početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana“ te „Skup značajki dobrog stanja okoliša za morske vode pod suverenitetom RH i Skup ciljeva u zaštiti morskog okoliša i s njima povezanih pokazatelja“), dok se inicijalne studije za obalno područje, upravo privode kraju u okviru projekta „MedPartnership“, kojeg financira Svjetski fond za okoliš (GEF) i u Hrvatskoj zajedno provode Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i UNEP/MAP-ov Centar za regionalne aktivnosti (PAP/RAC) iz Splita. Na 6. sastanku Nacionalnog odbora predstavljen je nacrt početne procjene stanja obalnog područja u cilju njegove rasprave i primjene širokog participativnog pristupa kroz organizaciju županijskih i nacionalnih radionica.

Uvodno izlaganje na temu klimatskih promjena (g. Krešo Pandžić)

Dr. sc. Krešo Pandžić (DHMZ) dao je uvodno izlaganje na temu adaptacija na klimatske promjene. Kroz prezentaciju uvodno je pojašnjen klimatski sustav s efektom staklenika te je kroz  Peto izvješće IPCC-a prikazan trend globalnog zatopljenja kroz različite aspekte klimatskih promjena. Potvrđen je rizik od klimatski promjena te njegovo smanjenje primjenom mjera adaptacije (navodnjavanjem, zaštitom od šumskih požara, zaštitom od poplava i dr.)

Procjena mogućih šteta od podizanja razine mora za Republiku Hrvatsku (g. Jochen Hinkel i g. Nassos Vaffeidis)

Strani stručnjaci (g. Hinkel i g. Vaffeidis) kroz dvije prezentacije predstavili su izrađenu studiju u svezi procjene mogućih šteta od podizanja razine mora za RH. Ova je studija napravljena korištenjem metode DIVA (Dynamic and Interactive Vulnerability Assessment), danas vjerojatno najpriznatije svjetske metode za procjenu mogućih šteta od podizanja razine mora, te razmatranje strategija prilagodbe. PAP/RAC-ovi eksperti iz Global Climate Foruma iz Postdama te s Sveučilišta u Kielu, koristeći dijelom globalne, a dijelom nacionalne podatke procijenili su moguće štete od podizanja razine mora za Republiku Hrvatsku. Metoda je prilagođena specifičnostima urbanizacije hrvatske obale koja ne prati kretanje stanovništva, niti populacijske projekcije, već je zapravo bitno određena očekivanjima od turizma.

Procjena se temeljila na reprezentativnom uzorku socioekonomskih nesigurnosti i nesigurnosti rasta razine mora, koristeći se trima scenarijima rasta razine mora (s rastom razine mora u 21. stoljeću od 0,28 m, 0,49 m i 1,08 m) i trima scenarijima socioekonomskoga razvoja temeljena na zajedničkim socioekonomskim kretanjima (SSP). Procjena je razmatrala utjecaj rasta razine mora od pojačanih obalnih poplava i obalnih erozija. Utjecaji su procijenjeni bez prilagodbe i s prilagodbama u obliku poboljšanja obrambenih struktura protiv poplavljivanja te prihranjivanja plaža i obale za zaštitu od erozije.

Analiza pokazuje da će utjecaj rasta razine mora biti značajan u 21. stoljeću u Hrvatskoj ako se ne poduzmu mjere prilagodbe. Obalno poplavljivanje zbog trenutačne klimatske varijabilnosti već postaje goruće pitanje u Hrvatskoj. Trenutno je 270 km2 hrvatske obalne zone izloženo ekstremnim razinama mora frekvencije 1 u 100 godina. Rast razine mora u 21. stoljeću povećao bi to područje na 320 – 360 km2. Ako se ne poduzmu mjere prilagodbe, rast razine mora i socioekonomski razvoj znatno će povećati rizik od poplavljivanja tijekom 21. stoljeća. Očekivani broj stanovnika ugrožen od poplave godišnje bi narastao sa 17 000 u 2010. godini na 43 000 – 128 000 u 2100., a očekivane godišnje štete i do 0,9 do 8,9 milijardi godišnje u 2100., uglavnom koncentrirano u Zadru i Šibeniku.

Analiza također pokazuje da se utjecaji mogu znatno smanjiti kada se primjenjuju odgovarajuće mjere prilagodbe. Studija je procijenila prilagodbe obrambenim strukturama kao moguću i široko primjenjivanu strategiju. Ta bi strategija znatno smanjila utjecaj rasta razine mora. Procijenjeni su i troškovi takve investicije. Iako su ti troškovi veliki, još uvijek su značajno manji od izbjegnutih šteta.

Predstavljanje rezultata procjene troškova od klimatskih promjena za Šibensko-kninsku županiju (g. Anil Markandya)

Nakon procjene troškova od mogućeg podizanja nivoa mora za RH, šira analiza ranjivosti od klimatske varijabilnosti i promjena provedena je za Šibensko-kninsku županiju. Cilj ove studije je procjena utjecaja klimatske varijabilnosti i promjena na gospodarstvo županije, ali i na ostale dimenzije, poput utjecaja na zdravlje, kulturnu baštinu, te druge segmente koji čine kvalitetu života. Osim procjene utjecaja studija nudi i prijedloge za prilagodbu na nastupajuće promjene. Nalazi ove studije poslužit će u izradi Obalnog Plana za Šibensko-kninsku županiju, ali i za izradu nacionalne Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

Studija uključuje: pregled gospodarskog stanja u županiji po sektorima, potencijalne utjecaje klimatskih promjena na te sektore, te zaključke i preporuke vezane za moguće aktivnosti prilagodbe, u svrhu umanjivanja negativnih utjecaja. Obrađeni su oni sektori koji su najizloženiji klimatskim promjenama a ujedno su i od velike gospodarske važnosti za županiju, kao što su turizam, poljoprivreda, ribarstvo, akvakultura, vodno gospodarstvo, prerađivačka industrija i pomorski promet. Studija obrađuje i različite utjecaje klimatskih promjena i varijabilnosti: utjecaji podizanja razine mora i obalnih poplava na nekretnine u priobalju, obrađeni kroz rezultate DIVA-studije (Hinkel et al. 2015) i analize ranjivosti (Baučić, 2014), kao i ostali utjecaji poput onih na otvorene požare, na ljudsko zdravlje, i na kulturnu baštinu.

Bez obzira na određenu razinu nesigurnosti u prognozama za budućnost, dugoročno planiranje u obalnim zonama treba uzeti u obzir moguće utjecaje klimatskih varijabilnosti i promjena. To je posebice važno za Šibensko-kninsku županiju s obzirom da bi spomenute promjene mogle imati bitan utjecaj na gospodarski važne grane kao što su turizam, poljoprivredu, ribarstvo, ali i na ostale segmente života. Dugoročno, posebice treba uzeti u obzir izgledno podizanje razine mora,  obalne poplave, te posljedične štete na nekretninama i infrastrukturi.

Upravljanje rizicima od poplava prema Direktivi o poplavama (g. Darko Barbalić) koju koordiniraju Hrvatske vode

Odredbe Direktive o upravljanju rizicima od poplava prenesene su u hrvatsko vodno zakonodavstvo. Upravljanje rizicima od poplava je relativno novi koncept u obrani od poplava i provodi se sukladno Planu upravljanja rizicima od poplava koji se izrađuje u točno određenim šestogodišnjim ciklusima. Prvi Plan upravljanja rizicima od poplava se donosi za razdoblje 2016. – 2021. Republika Hrvatska je objavila Preliminarnu procjenu rizika od poplava, Karte opasnosti i karte rizika od poplava kao prve dvije faze u pripremi Plana, a trenutačno je u pripremi i  Program mjera što je završna faza pripreme nacrta plana.  Plan upravljanja rizicima od poplava je sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjem koji donosi Vlada Republike Hrvatske nakon provedenog postupka strateške procjene utjecaja Plana na okoliš. 

Predstavljanje aktivnosti na izradi Programa mjera Strategije (MZOIP)

Uredbom o izradi provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN 112/14) uređuju se polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj i provedbu Strategije, te Plan djelovanja prema kojemu je najkasnije do 2015. predviđena izrada Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (u daljnjem tekstu: Program mjera). Obzirom da Strategija integrira tzv. morsku strategiju (prema Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji-ODMS) i strategiju integralnog upravljanja obalnim područjem (prema Protokolu o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja – ICZM Protokol, NN MU 8/2012) u jednom strateškom dokumentu, Program mjera uključivati će mjere koje je potrebno poduzeti radi postizanja i/ili održavanja dobroga stanja morskog okoliša i obalnog područja te mjere koje je potrebno poduzeti radi  ostvarivanja ciljeva upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

U cilju integracije svih postojećih inicijativa i procesa vezanih za zaštitu i upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem, uzimajući u obzir postojeće EU smjernice za njegovu izradu, prema planiranim aktivnostima Program mjera uključivati će: mjere koje se odnosni na postizanje i/ili održavanje dobrog stanja morskog okoliša (prema ODMS) te mjere koje se odnose na obalno područje (prema ICZM Protokolu). U navedene mjere biti će također integrirane mjere koje će proizaći iz revizije Nacionalnog akcijskog plana (NAP-a) za Hrvatsku  koji je izrađen 2005. godine u okviru UNEP/MAP-ovog Strateškog akcijskog plana za zaštitu Mediteranskog mora od onečišćenja s kopna (SAP MED).

Prezentacije:

 

 

Propisi iz područja mora

Informacije i najave

Kakvoća mora za kupanje na plažama hrvatskog Jadrana

Uzimajući u obzir glavne strateške ciljeve RH na području zaštite morskog okoliša: zaštita, očuvanje, omogućavanje oporavka, obnavljanje strukture i funkcije morskih i obalnih ekosustava, zaštita biološke raznolikosti, održivo korištenje, očuvanje zaštićenih područja u moru, smanjenje onečišćenja i negativnih utjecaja na ljudsko zdravlje i uspostavljanje ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa u moru i na obali, kakvoća mora za kupanje je tema od posebne važnosti jer sažima oprečne interese zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti i korištenje morskih i obalnih dobara.

U tom smislu u razvoj održivog upravljanja morem i obalnim područjem, koji među ostalim podrazumijevaju i očuvanje prirodnih morskih resursa i visoke kakvoće mora, ulažu se značajni napori a posebno u pogledu unaprijeđenija integralnog pristupa upravljanja morskim dobrom i obalnim prostorom.

Jedna od najznačajnijih i najdugovječnijih aktivnosti praćenja stanja mora i obalnog područja je Program praćenja stanja kakvoće mora za kupanje u RH koji se provodi prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08), kojom je transponirana Direktiva EU o upravljanju vodom za kupanje (Directive of the European Parlament and of the Council concerning the management of bathing water quality 2006/7/EC).

Osnovni ciljevi Programa su zaštita zdravlja kupača i zdravstveno prosvjećivanje javnosti, gospodarenje plažama u svrhu očuvanja njihovih prirodnih vrijednosti i održive uporabe, praćenje izgradnje kanalizacijskih sustava, te funkcioniranje postojećih, utvrđivanje izvora onečišćenja i njihove sanacije, objavljivanje rezultata kakvoće mora u svrhu turističke promidžbe morskog okoliša Republike Hrvatske, informiranje javnosti putem informativnih glasila (revije, brošure, karte) i web stranica.

Program provodi sedam priobalnih županija, a provedbom koordinira Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Prema Programu sezona kupanja je razdoblje od 1. lipnja do 15. rujna, a praćenje kakvoće mora se obavlja od 15. svibnja do 30. rujna. Prije svake sezone kupanja, županija definira točke uzorkovanja. Prije početka svake sezone kupanja ovlaštenik izrađuje kalendar ispitivanja uz suglasnog nadležnog upravnog tijela u županiji.

Republika Hrvatska jedna je od prvih zemalja Sredozemlja, i zemalja potpisnica Barcelonske konvencije koja provodi sustavno i kontinuirano praćenje kakvoće mora za kupanje. U pojedinim županijama ispitivanje se prati od 1986. godine, a sustavno i kontinuirano ispitivanje u okviru nacionalnog Programa praćenja duž cijele jadranske obale prati se od 1989. godine.

 

Projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području

PROJEKT ZAŠTITE OD ONEČIŠĆENJA VODA U PRIOBALNOM PODRUČJU: DIO C: Program praćenja stanja Jadranskog mora - Zajam IBRD 7640/HR (Coastal Cities Water pollution Control Project, Loan APL 7640/HR)

Republika Hrvatska je dobila zajam od Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za financiranje Projekta zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode odgovorno je za provedbu dijela projekta: 'Program praćenja stanja Jadranskog mora', II. faza. Ovo je nastavak I. faze projekta 'Zaštita od onečišćenja voda u priobalnom području', koji je završio u listopadu 2009., a u okviru kojeg je razvijen sustav ekoloških modela za praćenje učinka novoizgrađenih kanalizacijskih sustava na kakvoću obalnog mora.

 Ovaj dio projekta realizirat se kroz dvije komponente:

  • I komponenta: Konzultantske usluge za definiranje Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (u okviru provedbe Okvirne direktive o morskoj strategiji)
  • II komponenta: Konzultantske usluge za izradu idejnog rješenja Integrirajuće programske platforme (IPP) Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora.

Realizacijom ovih Ugovora očekuje se ostvariti preduvjete, definirati podloge i polazišta za provođenje opsežnog i sveobuhvatnog Programa praćenja (monitoringa) Jadranskog mora nad područjem u kojem RH ostvaruje svoje suvereno pravo i jurisdikciju, a koje je RH obvezna provoditi u opsegu koji predviđa Okvirna direktiva o morskoj strategiji. Također se očekuje ostvariti punu integraciju i komunikaciju baza podataka i informacijskih platformi sektora relevantnih za provedbu ODMS.

S obzirom na predstojeće zahtjeve iz ODMS, ali i drugih međunarodnih ugovora i sporazuma, provedbom ovog projekta ostvariti će se preduvjeti za uspostavu proširenog sustava praćenja i promatranja, te objedinjavanje, odnosno usklađivanje postojećih programa praćenja relevantnih sektora (zaštita prirode, ribarstvo, pomorstvo, turizam, prostorno planiranje, vodno gospodarstvo i dr.), a sve u cilju integralnog upravljanja i postizanja / očuvanja dobrog stanja morskog okoliša do 2020.