Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Djelatnosti opasne po okoliš i/ili život i zdravlje ljudi smatraju se opasnima zbog načina na koji se njima upravlja, proizvodi ili zbog tvari ili sredstava koja se u njima koriste. Pod opasnim djelatnostima podrazumijevaju se:

1. Energetika
2. Proizvodnja i prerada metala
3. Industrija minerala
4. Kemijska industrija
5. Gospodarenje otpadom, prekogranični prijevoz otpada i gospodarenje otpadom iz istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina
6. Proizvodnja pulpe od drveta ili drugih vlaknastih materijala
7. Proizvodnja papira ili kartona
8. Prethodna obrada (postupci kao što su pranje, bijeljenje, merceriziranje) ili bojenje tekstilnih vlakana ili tekstila, zaštita drveta i proizvoda od drveta kemikalijama
9. Štavljenje kože
10. Klaonice, kafilerije
11. Intenzivan uzgoj peradi ili svinja
12. Površinska obrada tvari, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala
13. Proizvodnja ugljika (tvrdo pečenog ugljena) ili elektrografita postupkom spaljivanja ili grafitizacije.
14. Hvatanje CO2 iz struje otpadnih plinova iz postrojenja obuhvaćenih u smislu skladištenja u geološkim strukturama
15. Ispuštanje u površinske vode i podzemne vode
16. Utiskivanje onečišćavala u površinske ili podzemne vode
17. Zahvaćanje i akumuliranje vode
18. Proizvodnja, korištenje, prerada, punjenje, ispuštanje u okoliš i prijevoz opasnih tvari sukladno uredbi kojom se uređuje sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, kemikalija sukladno Zakonu o kemikalijama i provedbenim propisima tog Zakona, sredstava za zaštitu bilja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita bilja, biocidnih proizvoda sukladno propisima kojima se uređuje stavljanje na tržište biocidnih proizvoda
19. Prijevoz cestom, željeznicom, unutarnjim vodenim putovima, morem, produktovodima ili zrakom opasnih ili onečišćujućih tvari sukladno propisima o prijevozu opasnih tvari
20. Stavljanje na tržište genetski modificiranih organizama sukladno propisima o stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama
21. Ispuštanje u okoliš i prijevoz genetski modificiranih organizama

Djelatnosti na koje se ne primjenjuju zakonske odredbe za štete u okolišu su:

1. Nuklearne opasnosti
2. Aktivnosti čija je glavna svrha državna obrana
3. Oružani sukobi, građanski rat ili pobune
4. Izvanredne, neizbježive i nezadržive prirodne pojave

Područje ugroženog okoliša s obzirom na opasnost od šteta radi opasnih djelatnosti, može na prijedlog Ministarstva utvrditi Vlada odlukom. Nakon što se na temelju praćenja stanja utvrdi kakvoću okoliša u području ugroženog okoliša, po provedenim mjerama kojima se osigurava očuvanje kakvoće okoliša, Vlada može odlukom utvrditi da područje ili pojedini dijelovi područja ugroženog okoliša više nisu ugroženi. Na području ugroženog okoliša Vlada može posebnom odlukom utvrditi obveze koje su strože od propisanih graničnih vrijednosti emisija, ako poboljšanje stanja u okolišu nije moguće ostvariti drugim mjerama.

Onaj tko obavlja opasnu djelatnost (u daljnjem tekstu operater) odgovara za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete, osim ako dokaže da opasna djelatnost nije bila uzrok štete u okolišu odnosno prijeteće opasnosti. Operater odgovara za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete i u slučaju kada obavlja djelatnost koja se ne smatra opasnom djelatnošću, a u obavljanju te djelatnosti ne otklanja opasnosti i ne sprječava nastanak štete u okolišu. Također, za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete odgovoran je operater koji je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omogućio onečišćavanje okoliša, odnosno prijeteću opasnost od štete.

Ako više operatera zajedno obavljaju opasne djelatnosti ili djelatnosti koje se ne smatraju opasnim a nanesu štetu okolišu odgovornost za štetu u okolišu i prijeteću opasnost od štete snose solidarno. Za štetu u okolišu i prijeteću opasnost od štete, kada se radi o postrojenjima čiji je rad prestao, odgovornost snosi operater koji je posljednji obavljao djelatnost u postrojenju. Isto tako operater odgovara za prouzročenu štetu u okolišu ili za prijeteću opasnost uzrokovanu difuznim onečišćenjem ako je moguće utvrditi uzročnu vezu između prouzročene štete i djelatnosti pojedinog operatera.

Operater nije odgovoran za štetu u okolišu ako dokaže da je šteta nastala:

• kao posljedica prirodne pojave nepredvidivog i neizbježnog obilježja,
• kao posljedica ratnog stanja ili drugog oružanog neprijateljstva,
• djelovanjem treće osobe iako su poduzete primjerene mjere sigurnosti,
• iz pridržavanja obvezne naredbe ili upute koja je potekla od javne vlasti, izuzev naredbe ili upute dane nakon emisije ili iznenadnog događaja prouzročenog vlastitom djelatnošću operatera.

Mjera otklanjanja štete u okolišu i prijeteće opasnosti od štete je određena aktivnost i postupak, koje je potrebno provesti radi otklanjanja štete u okolišu i radi otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete, koje su nastale prilikom iznenadnog događaja, djelovanjem prirodnih pojava ili kao posljedica obavljanja opasnih odnosno drugih djelatnosti uključujući i pojedine aktivnosti za vrijeme obavljanja djelatnosti. Mjere otklanjanja štete u okolišu i prijeteće opasnosti od štete mogu biti:

1. Žurne mjere – koje se izriču u slučajevima otklanjanja iznenadne prijeteće opasnosti od štete i prilikom iznenadnog događaja a radi žurnog otklanjanja nastalih te širenja i umnožavanja mogućih štetnih posljedica za ljudsko zdravlje i okoliš, kao i radi sprječavanja nastanka daljnjih opasnosti i domino efekta nakon nastale štete u okolišu. Žurne mjere izriču se pisanom naredbom, a ostale mjere određuju se elaboratom ili sanacijskim programom kada je to propisano Zakonom. Žurne mjere, ovisno o prijetećoj opasnosti i nastaloj šteti u okolišu te vezano za pojedinu sastavnicu okoliša i/ili opterećenje, prema nadležnosti propisanoj posebnim propisima, izriče ministar odnosno drugi čelnik središnjeg tijela državne uprave. Žurnim mjerama otklanjanja šteta u okolišu određuje se koje mjere sprječavanja treba primijeniti a osobito:
   
   - način postupanja prilikom dekontaminacije područja onečišćenog odnosno ugroženog nastalom štetom u okolišu,
   - postupci i aktivnosti kojima se otklanja prijeteća opasnost odnosno sprječava štetno djelovanje na zdravlje ljudi i domino efekt nakon nastale štete u okolišu, odnosno daljnja onečišćenja okoliša uslijed širenja posljedica nastale štete u okolišu,
   - način žurnog uklanjanja ostataka postrojenja i građevina,
   - neposredni izvršitelji aktivnosti kada izvršitelji aktivnosti kojima se žurne mjere provode nisu određeni posebnim planskim dokumentom, ili posebnim propisom odnosno aktom,
   - obveza i nositelja izrade elaborata odnosno sanacijskog programa i rokovi s tim u svezi, ukoliko ta obveza nije propisana u konkretnom slučaju posebnim propisom.
   
   
2. Ostale mjere određuju se u svrhu otklanjanja utvrđene prijeteće opasnosti od nastanka štete, obavljanjem opasnih djelatnosti, obavljanjem djelatnosti kojima se prouzroče štete u okolišu i/ili na zaštićenim vrstama ili prirodnim staništima, a koje djelatnosti nisu utvrđene opasnima i djelovanjem prirodnih pojava (poplava, potres i sl.). Ostalim mjerama otklanjanja šteta u okolišu određuje se koje mjere otklanjanja treba primijeniti a osobito: način postupanja prilikom ublažavanja posljedica kontaminacije odnosno onečišćenja okoliša nakon nastale štete, postupci i aktivnosti (svako djelovanje i kombinirano djelovanje) kojima se otklanja odnosno sprječava štetno djelovanje na zdravlje ljudi te se otklanjaju daljnja onečišćenja okoliša uslijed širenja posljedica nastale štete u okolišu, ponovno uspostavlja, sanira ili zamjenjuje oštećeno prirodno dobro i/ili oštećena funkcija sastavnice okoliša odnosno prirodnog dobra u cilju osiguravanja istovrijedne alternative za ta dobra i/ili funkcije, način trajnog uklanjanja ostataka postrojenja i građevina, neposredni izvršitelji aktivnosti kada izvršitelji aktivnosti kojima se mjere trebaju provesti nisu određeni posebnim planskim dokumentom, ili posebnim propisom odnosno aktom, u bitnom, hodogram radnji i rokovi za izvršenje pojedine mjere.

O poduzetim mjerama otklanjanja štete u okolišu, informacijom o bitnom, nadležno tijelo javne vlasti informira javnost sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša odnosno sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita pojedine sastavnice okoliša te zaštita od opterećenja. 

Nadležna vlast ima pravo povesti postupak za naplatu troškova protiv operatera ili, ako je primjereno, treće strane koja je uzrokovala štetu ili neposrednu opasnost od štete u vezi s bilo kojim poduzetim mjerama za otklanjanje štete u roku pet godina od dana kada su te mjere provedene ili je utvrđen odgovorni operater ili treća strana.

Operater podmiruje sve troškove u vezi s poduzimanjem mjera za uklanjanje prijeteće opasnosti od štete, odnosno saniranje štete u okolišu. Od operatera se ne će tražiti da snosi trošak mjera za sprječavanje ili otklanjanje štete ako može dokazati da je šteta u okolišu ili njezina neposredna opasnost: uzrokovana od treće strane i da je do nje došlo unatoč primjerenim sigurnosnim mjerama ili je šteta proizašla iz pridržavanja naredbe ili upute koju su izdale vlasti, s time da ta naredba ili uputa nije uslijedila nakon emisije ili slučaja prouzročenih upravo aktivnostima gospodarstvenika. Ukoliko se utvrdi da je operater odgovoran za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete, tada je sukladno postavljenom zahtjevu za naknadu troškova i sanacije štete obvezan nadoknaditi: troškove procjene štete, troškove utvrđivanja mjera za sanaciju okoliša u postupku izrade i odobravanja sanacijskog programa, troškove povrata okoliša u stanje prije nastanka štete ako je takav povrat moguć, odnosno troškove sanacije posljedica štete u okolišu, troškove kompenzacijskih mjera, troškove provedbe mjera otklanjanja prijeteće opasnosti od šteta, troškove provedbe mjera za sprječavanje ili ublažavanje štete u okolišu, troškove nadzora provedbe mjera, sve druge nepredviđene troškove nastale uslijed provedbe mjera otklanjanja štete. Vrijednost naknade treba biti približna ekonomskoj i ekološkoj vrijednosti uništenog dobra. Ako se vrijednost ne može utvrditi prikladnim ekonomskim metodama, nadležni sud će utvrditi visinu naknade uzimajući u obzir potrebne troškove sanacije, rizik koji djelatnost znači za okoliš, stupanj odgovornosti i korist stečenu nanošenjem štete u okolišu.

Operater koji je obvezan provesti sanacijski program, obvezan je i nakon provedbe sanacijskih mjera osigurati praćenje stanja okoliša, odnosno učinka sanacije na stanje okoliša i za to osigurati financijska sredstva. Kada se provedba sanacijskog programa financira iz sredstava državnog proračuna, praćenje stanja okoliša i učinka sanacijskih mjera osigurava Ministarstvo. Kada se provedba sanacijskog programa financira iz sredstava proračuna županije, odnosno Grada Zagreba praćenje stanja okoliša nakon provedbe sanacijskog programa i učinak sanacijskih mjera osigurava izvršno tijelo županije, odnosno izvršno tijelo Grada Zagreba. Kada se provedba sanacijskog programa financira iz sredstava proračuna velikog grada, grada, odnosno općine, praćenje stanja okoliša nakon provedbe sanacijskog programa i učinak sanacijskih mjera osiguravaju izvršna tijela tih jedinica lokalne samouprave.

Operater je obvezan osiguranjem kod osiguravatelja u skladu sa zakonom ili na drugi primjeren način sukladno zakonu osigurati raspoloživa sredstva za naknadu možebitne štete nanesene okolišu odnosno za otklanjanje prijeteće opasnosti od štete. U slučaju onečišćavanja okoliša, ako nije moguće utvrditi onečišćivača, sredstva za otklanjanje posljedica onečišćenja osiguravaju se iz proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i iz državnog proračuna.

Troškovi za utvrđivanje i otklanjanje šteta u okolišu i prijeteće opasnosti od štete obvezno se utvrđuju određivanjem ekonomskih vrijednosti okoliša. Ove se vrijednosti mogu utvrđivati i pojedinačno s obzirom na pojedine sastavnice okoliša. Uobičajena podjela sadrži tri osnovne skupine metoda ekonomskog vrednovanja okoliša. Prva od njih povezana je s mogućnosti određivanja vrijednosti dijelova okoliša kao tržišnih vrijednosti (TV) i često se primjenjuje na slučajeve u kojima je moguće utvrditi odnos između utjecaja i odgovora (štete) u okolišu koji se može jednostavno tržišno izraziti. Primjena tih metoda česta je i moguća u području gospodarenja otpadom, kroz različite, tržišno utemeljene cijene postupanja i obrade otpada ili sanacije oštećenog okoliša, kada je izvjesno da se postupcima sanacije mogu potpuno povratiti sve funkcije oštećenog okoliša.

Druga skupina ekonomskog vrednovanja su metode otkrivanja ili metode utvrđivanja tržišno indiciranih vrijednosti – eng. revealed preferences (RP), koje povezuje određeno tržišno vrednovanje s dijelovima okoliša koji inače nemaju svoju tržišnu vrijednost, najčešće preko indirektnih upotrebnih vrijednosti okoliša koje se odgovarajuće mogu izraziti.

Najčešće korištene metode su metode izjavljenih vrijednosti – eng. stated preference tehniques (STP), koje se temelje na upitnicima i anketama. Najpoznatije među njima su: spremnost na plaćanje – eng. willinges to pay (WTP) i spremnost prihvaćanja kompenzacije – eng. willigness to accept conpensation (WTA), koje se zajedno mogu označavati kao WTP(A). Te se metode određivanja vrijednosti okoliša temelje na voljnosti plaćanja u različitim situacijama, koje su većinom hipotetske.

Metode prijenosa vrijednosti iz drugih država (BT) mogu se primijeniti na sve propisane metode (TV, RP, STP) za slične ili iste troškove (štete), kada one nisu određene u Republici Hrvatskoj.

• Popis osoba koje se mogu imenovati za članove stručnog povjerenstva u postupku izdavanja suglasnosti za sanacijski program (pdf)

UPRAVA ZA PROCJENU UTJECAJA NA OKOLIŠ I ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM
Radnička cesta 80, 10 000 Zagreb
Tel: 01/ 3717-125
Faks: 01/ 3717-122
E-pošta: okolis.puo@mzoip.hr

Sektor za procjenu utjecaja na okoliš i industrijsko onečišćenje
Tel: 01/ 3717-125
Faks: 01/ 3717-135

Služba za okolišnu dozvolu i rizična postrojenja
Tel: 01/ 3717-125
Faks: 01/ 3717-135

Odjel za rizična postrojenja i štete u okolišu
Tel: 01/ 3717-125
Faks: 01/ 3717-135

• 27.01.2016. - SUGLASNOST Ministarstva na sanacijski program od 25. studenog 2015. godine
  
  
• Sanacijski program
• Sanacijski program - Knjiga grafičkih priloga
  
  
• 11.12.2014. - ZAKLJUČAK Ministarstva od 5. prosinca 2014. godine o pozivu za dopunom Sanacijskog programa
  
  
• 12.11.2014. - INFORMACIJA o postupku izdavanja suglasnosti
• Sanacijski program