Zrak

Zaštita zraka je u Republici Hrvatskoj uređena krovnim zakonima: Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 80/2013, 78/15) i Zakonom o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 130/11, 47/14) te nizom provedbenih propisa donesenih na temelju tih zakona.

Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o zaštiti zraka pravno uređuju glavna područja zaštite zraka: praćenje, procjenjivanje i izvješćivanje o kvaliteti zraka, sprječavanje i smanjivanje onečišćenosti zraka, granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora, praćenje emisija onečišćujućih tvari, zahtjeve na tehničke uređaje i gorivo, ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, te ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.

Propisi

Propisi iz područja zaštite zraka

Kvaliteta zraka

Praćenje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj provodi se u okviru: državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka i lokalnih mreža za praćenje kvalitete zraka u županijama i gradovima koje uključuju i mjerne postaje posebne namjene.

Državna mreža za trajno praćenje kvalitete zraka

Broj mjernih postaja, kao i program mjerenja na njima povremeno se mijenja i kontinuirano unaprjeđuje. Posljednjih desetak godina značajno se povećao broj automatskih postaja, prvenstveno zbog razvoja državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka te mjernih postaja uspostavljenih prema rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša koje financiraju onečišćivači.

Sukladno Zakonu o zaštiti zraka, tijelo odgovorno za upravljanje državnom mrežom od 2010. godine je Državni hidrometeorološki zavod (u daljnjem tekstu: DHMZ).

Preventivnim mjerama i instrumentima očuvanja kvalitete zraka nastoji se promišljenim planiranjem zahvata u okolišu, predviđanjem mogućih utjecaja na kvalitetu zraka, propisivanjem adekvatnih uvjeta zaštite zraka, praćenjem i izvješćivanjem o kvaliteti zraka, usklađivanjem i poboljšavanjem zakonodavstva te izgradnjom i jačanjem institucionalnih, organizacijskih i stručnih/znanstvenih kapaciteta spriječiti onečišćenje i poboljšati kvalitetu zraka. Preventivne mjere obuhvaćaju postojeće međusektorske mjere i instrumente zaštite okoliša i dodatne mjere čija je svrha unaprjeđivanje cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka u Republici Hrvatskoj.

 

Emisije u zrak

Općenito o emisijama u zrak

Podaci o emisijama onečišćujućih tvari u zrak sastavni su dio informacijskog sustava o kakvoći zraka kojeg, za potrebe Ministarstva zaštite okoliša i prirode, vodi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Agencija je nadležna za prikupljanje podataka o emisijama onečišćujućih tvari u RH i izradu izvješća o bilanci emisija sukladno obvezama prema hrvatskim propisima i međunarodnim ugovorima. Unapređenje nacionalnog sustava za praćenje emisija napravljeno je kroz projekt LIFE - Rekonstrukcija i nadogradnja nacionalnog sustava za praćenje emisije i ubrzanje njegove provedbe (LIFE00/TCY/CRO/00086). Kroz ovaj projekt unaprjeđen je nacionalni proračun emisije u skladu s CORINAIR/EMEP metodologijom (‘top down’ sistem).

Emisije onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske - Izvješća po godinama

 

Postojane organske onečišćujuće tvari

Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima

Postojane organske onečišćujuće tvari (POO) obuhvaćaju izuzetno veliki broj toksičnih organskih spojeva koji se u različitom stupnju odupiru fotolitičkoj, biološkoj i kemijskoj degradaciji te posjeduju sljedeća svojstva: toksičnost, postojanost (otpornost na kemijsku, fotokemijsku i biološku razgradnju), nakupljanje u živim organizmima (bioakumuliranje, najčešće u masnom tkivu), sklonost prijenosu na velike udaljenosti (zbog svojstva djelomične hlapljivosti nalaze se u parnoj fazi ili se apsorbiraju na čestice u atmosferi) i štetno djelovanje na okoliš i ljudsko zdravlje. Ispušteni u atmosferu prenose se na velike udaljenosti, mogu se taložiti na bilo kojem mjestu na svijetu, ne mogu se ukloniti, intenzivno se nakupljaju u prehrambenom lancu i kao takvi imaju štetan utjecaj na sve sastavne dijelove okoliša. Na temelju mnogobrojnih istraživanja posljedica uporabe postojanih organskih onečišćujućih tvari u poljoprivredi, veterini, šumarstvu i industriji te ispuštanja ovih tvari u atmosferu, vode i tlo, došlo se do znanstvenih spoznaja kako je njihova uporaba štetna po zdravlje ljudi, naročito u zemljama u razvoju, te posebice na žene i preko njih na buduće generacije.
 
Stockholmska konvencija jedan je od novijih međunarodnih ugovora čije se odredbe odnose na skupinu od 12 postojanih organskih onečišćujućih tvari (engl. persistent organic pollutants – POPs) koji su na temelju njihovog štetnog utjecaja na okoliš svrstani u tri glavne skupine: pesticidi, industrijske kemikalije i međuprodukti. Stockholmska konvencija usmjerena je na smanjenje, i gdje je prikladno sprečavanje ispuštanja, 12 postojanih organskih  spojeva u okoliš (aldrin, klordan, DDT, dieldrin, eldrin, heptaklor, heksaklorbenzen, mirex i toksafen, PCB-i, HCB, PCDD/PCDF). Konvencijom se propisuju uvjeti koje svaka stranka Konvencije treba ispuniti kako bi se postiglo ukidanje proizvodnje, uporabe, uvoza i izvoza postojanih organskih spojeva na globalnoj razini. Kao posljedica toga postiglo bi se značajno smanjenje ili potpuno uklanjanje ispuštanja tih spojeva u okolišu.
 
Republika Hrvatska potpisala je Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima 23. svibnja 2001. godine. Konvencija je stupila na snagu 17. svibnja 2004. Prva Konferencija stranaka Konvencije održana je u svibnju 2005. godine. Nacionalnim programom pridruživanja Europskoj uniji za 2006. godinu pokrenut je postupak ratifikacije Stockholmske konvencije, a donošenja Zakona o potvrđivanju planira se do kraja 2006. godine.
 
U svrhu objedinjavanju podataka o POO, Republika Hrvatska je 2002. godine u suradnji s organizacijom Ujedinjenih naroda za industrijski razvitak (UNIDO) započela dvogodišnji projekt "Pokretanje aktivnosti za pravovremenu implementaciju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćavalima u Republici Hrvatskoj", koji je financirao Globalni fond za okoliš (GEF). Glavni cilj projekta bio je izrada  Nacionalnog provedbenog plana za Stockholmsku konvenciju. Provedena je procjena količine pojedinih vrsta POO u RH (inventar), utvrđeni su problemi po sektorima te su identificirane potrebne aktivnosti za ukidanja proizvodnje i uporabe pojedinih spojeva i njihovo zbrinjavanje svrhu ispunjavanja zahtjeve koje postavlja Stockholmska konvencija (prilagodba zakonskih propisa, tehničke mjere, jačanje kapaciteta, monitoring POPs spojeva u okolišu i ljudima,…).

Projekt koji je završio 2004. godine koordiniralo je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja  i graditeljstva, a izvršna institucija projekta bio je Hrvatski centar za čistiju proizvodnju, a u suradnji sa radnim timova (Zavod za zaštitu bilja, Institut za medicinska istraživanja, Institut Ruđer Bošković, Ekonerg-Institut za energetiku i zaštitu okoliša, Agencija za poseban otpad).
 
Stockholmska Konvencija u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Zakonski propisi kojima se regulira područje postupanja sa postojanim organskim onečišćujućim tvarima u nadležnosti je nekoliko tijela državne uprave: Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravlja, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

 

Stockholmska konvencija u zakonodavstvu RH

Sabor RH donio odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima

Na sjednici 24. studenog 2006. Sabor Republike Hrvatske godine proglasio je Zakon o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima. Objavljen je NN - MU 11/2006.

Postojane organske onečišćujuće tvari obuhvaćaju izuzetno veliki broj toksičnih organskih spojeva koji se u različitom stupnju odupiru fotolitičkoj, biološkoj i kemijskoj degradaciji te posjeduju sljedeća svojstva: toksičnost, postojanost (otpornost na kemijsku, fotokemijsku i biološku razgradnju), nakupljanje u živim organizmima (bioakumuliranje, najčešće u masnom tkivu), sklonost prijenosu na velike udaljenosti (zbog svojstva djelomične hlapljivosti nalaze se u parnoj fazi ili se apsorbiraju na čestice u atmosferi) i štetno djelovanje na okoliš i ljudsko zdravlje. Ispušteni u atmosferu prenose se na velike udaljenosti, mogu se taložiti na bilo kojem mjestu na svijetu, ne mogu se ukloniti, intenzivno se nakupljaju u prehrambenom lancu i kao takvi imaju štetan utjecaj na sve sastavne dijelove okoliša. Na temelju mnogobrojnih istraživanja posljedica uporabe postojanih organskih onečišćujućih tvari u poljoprivredi, veterini, šumarstvu i industriji te ispuštanja ovih tvari u atmosferu, vode i tlo, došlo se do znanstvenih spoznaja kako je njihova uporaba štetna po zdravlje ljudi, naročito u zemljama u razvoju, te posebice na žene i preko njih na buduće generacije.

Na temelju njihovog štetnog utjecaja na okoliš mogu se svrstati u četiri glavne skupine:

  • pesticide - sredstva za zaštitu bilja od štetočina, suzbijanje nametnika na ljudima i životinjama te štetnicima u urbanom okruženju, za zaštitu drva i tekstila i drugo
  • halogene derivate ugljikovodika - sredstva za čišćenje i odmašćivanje u metalnoj, metaloprerađivačkoj i tekstilnoj industriji
  • policikličke aromatske ugljikovodike koji se ispuštaju u atmosferu iz procesa izgaranja goriva
  • dioksine i furane koji se ispuštaju u atmosferu pri nepotpunom izgaranju goriva iz stacionarnih ili mobilnih izvora te pri termičkoj obradi otpada. 

Stockholmska konvencija koja je usvojena 23. svibnja 2001. godine usmjerena je na smanjenje, i gdje je prikladno sprečavanje ispuštanja, 12 postojanih organskih  spojeva u okoliš (aldrin, klordan, DDT, dieldrin, eldrin, heptaklor, heksaklorbenzen, mirex i toksafen, PCB-i, HCB, PCDD/PCDF). Konvencija je stupila na snagu 17. veljače 2004. g., 90 dana nakon ratifikacije konvencije od strane 50 države (Francuska).

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) nadležno je tijelo za provedbu svih aktivnosti vezano za postojana organska onečišćavala prema ovoj Konvenciji.

Konvencijom se propisuju:

  • uvjeti kako bi se postiglo ukidanje proizvodnje, uporabe, uvoza i izvoza postojanih organskih onečišćujućih tvari na globalnoj razini.
  • obveza izrade akcijskih planova za smanjenje ispuštanja emisija ovih tvari u atmosferu, u roku dvije godine od stupanja na snagu ove Konvencije
  • za sve nove izvore i izvore koji će se modernizirati propisuje se obveza primjene najboljih raspoloživih tehnika
  • donošenje strategije gospodarenja otpadom nastalim odlaganjem otpadnih postojanih organskih onečišćujućih tvari
  • potiče se promicanje pružanja informacija putem obrazovnih programa, seminara i radionica o procjeni opasnosti i rizika, o smanjenju opasnosti, o mogućnostima uklanjanja ovih tvari ili   smanjivanja njihove uporabe kao i o mogućim alternativama svekolikoj javnosti.
  • obveza poticanja istraživanja, razvoja, praćenja stanja i suradnje, te u tom smjeru:
     a) izrađivati godišnji proračun emisija ovih tvari,
     b) istraživati dalekosežni prijenos,
     c) pratiti razine taloženja i njihovo prilagođavanje,
     d) pratiti postojeće razine u biotičkom i abiotičkom okolišu i drugo s ciljem značajnog smanjivanja ili potpunog uklanjanja ispuštanja tih spojeva u okolišu.

Potvrđivanjem Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, Republika Hrvatska se pridružuje državama koje su istu već potpisale i potvrdile te ispunjava svoju obvezu prema Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji za 2006. godinu.

Konvencija je stupila na snagu za Hrvatsku 30. travnja 2007. godine.


Vlada prihvatila Prvo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim onečišćujućim tvarima za razdoblje siječanj 2009. - prosinac 2010.

15.11.2011. - Vlada Republike Hrvatske usvojila je na današnjoj sjednici Prvo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima za razdoblje siječanj 2009. - prosinac 2010. godine.
 
Izvješće kojeg je pripremilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, daje pregled provedenih aktivnosti u proteklom dvogodišnjem razdoblju po pojedinim područjima i sadrži rezultate implementacije Nacionalnog plana za provedbu.
 
Sukladno obvezama iz Konvencije, Republika Hrvatska izradila je u prosincu 2008. godine Nacionalni plan za provedbu, koji sadrži ocjenu stanja vezano uz uporabu postojanih organskih onečišćujućih tvari (POP-sova), uloge i odgovornosti središnjih tijela državne uprave, agencija i drugih vladinih institucija u upravljanju POPs spojevima, institucionalni i zakonodavni okvir, te monitoring POPs spojeva u okolišu po njegovim sastavnicama.
 
Nacionalnim planom predložene su zakonodavne i administrativne mjere koje je potrebno poduzeti u određenom vremenskom razdoblju za ostvarenje ciljeva iz Stockholmske konvencije. Utvrđena je i potreba provedbe programa i aktivnosti za pojedine skupine postojanih organskih onečišćujućih tvari po sastavnicama okoliša s redoslijedom, rokovima i obveznicima provedbe.
 
U Izvješću u kojem je dana nova analiza stanja opreme koja sadrži poliklorirane bifenile (Inventar polikloriranih bifenila (PCB) i otpad), te rezultati praćenja POP-sova u vodama, moru, poljoprivredi i zraku, naglašeno je kako u Republici Hrvatskoj nema proizvodnje ni korištenja postojanih organskih onečišćujućih tvari, osim uporabe PCB-a u postojećim zatvorenim sustavima (transformatori i kondenzatori). Redovitim monitoringom u vodama nisu izmjerene koncentracije POP spojeva koji su na listi Stockholmske konvencije, dok se izmjerene količine pesticida u uzorcima voda povezuju s njihovom primjenom u poljoprivredi.
 
Ističe se potreba provedbe daljnjih aktivnosti na zbrinjavanju transformatora i kondenzatora u kojima se koristi PCB i uspostave monitoringa POP-sova u okolišu u područjima u kojima se do sada takva vrsta monitoringa nije provodila (monitoring tvari u tlu i sustavni monitoring u zraku), što se namjerava postići modernizacijom mjernih postaja u državnoj i lokalnim mrežama za praćenje kakvoće zraka. Na taj način dobiti će se cjelovita slika o stanju okoliša vezano uz POPs-ove.
 
Stockholmskom konvencijom, čija je Republika Hrvatska stranka od travnja 2007. godine, uređuje se zaštita zdravlja ljudi i okoliša putem mjera kojima će se smanjiti ili ukloniti ispuštanje postojanih organskih onečišćujućih tvari za 12 vrsta pesticida odnosno kemikalija. Ona propisuje mjere koje obuhvaćaju zabranu proizvodnje i potrošnje, odnosno ograničenje stavljanja u promet za pojedine vrste kemikalija, te njihovo odlaganje na okolišno prihvatljiv način budući da se radi o opasnom otpadu.

Postojane organske onečišćujuće tvari obuhvaćaju izuzetno veliki broj spojeva koji se na temelju njihovog štetnog utjecaja na okoliš mogu svrstati u četiri glavne skupine: pesticide (sredstva koja se koriste za zaštitu bilja od štetočina, suzbijanje nametnika na ljudima i životinjama, za zaštitu drva i tekstila), halogene derivate ugljikovodika (PCB) (sredstva koja se koriste za čišćenje i odmašćivanje u metalnoj, metaloprerađivačkoj i tekstilnoj industriji), policikličke aromatske ugljikovodike koji nastaju u procesu izgaranja goriva, te dioksine i furane koji se ispuštaju u atmosferu pri nepotpunom izgaranju goriva iz stacionarnih ili mobilnih izvora i pri termičkoj obradi otpada. 


Vlada RH prihvatila drugo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj 2011. - prosinac 2012. godine

Države svijeta usvojile su Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima 2001. godine u Stockholmu. Konvencija je stupila na snagu 17. veljače 2004. godine. Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju u svibnju 2001. godine, a Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 30. studenoga 2006. godine donio odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 11/2006). Konvencija je stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 30. travnja 2007. godine (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 2/2007).

Neki pesticidi i industrijske kemikalije na temelju njihovog štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš se svrstavaju u postojane organske onečišćujuće tvari (POP-sovi) koji se nalaze u Dodacima predmetne Konvencije.

Sukladno članku 7. Konvencije, Republika Hrvatska je izradila Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima kojeg je Vlada Republike Hrvatske Odlukom prihvatila na sjednici održanoj 5. prosinca 2008. godine (Narodne novine, broj 145/2008) (NIP). Sukladno točki II. Odluke o prihvaćanju NIP-a u studenome 2011. godine prihvaćeno je Prvo izvješće o provedbi Stockholsmke konvencije za razdoblje siječanj 2009. do prosinca 2010. godine. U zaključku Prvog izvješća je navedeno kako je potrebno provesti detaljniju analizu eventualne uporabe, odnosno prisutnosti novih POP-sova u Republici Hrvatskoj, što će i biti jedna od prioritetnih aktivnosti tijekom novelacije Nacionalnog plana. Jedan od osnovnih prioriteta bit će ažuriranje trenutnog stanja vezano uz PCB opremu, odnosno izrada novog inventara te identifikacija proizvoda koji mogu sadržavati nove POP-sove. Na osnovi preliminarnih istraživanja, tzv. novi POP-sovi se u Republici Hrvatskoj ne proizvode, ne stavljaju na tržište niti se koriste.

U Drugom izvješću o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj 2011.-prosinac 2012. godine prikazano je novo stanje opreme koja sadrži PCB-e u odnosu na podatke navedene u Prvom izvješću, te rezultati praćenja POP-sova u sastavnicama okoliša i rezidua (proizvodi biljnog porijekla i majčino mlijeku).

Uspostavom i nadogradnjom monitoringa dobit će se cjelovita slika o stanju okoliša vezano uz POP-sove.

Sukladno navedenom i obvezama propisanim Konvencijom potrebno je revidirati NIP i dostaviti ga tajništvu Konvencije. U lipnju 2013. godine je od strane Fonda za globalni okoliš (GEF) odobren projekt za financiranje aktivnosti koje su potrebne za izradu revidiranog NIP-a, te će Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kao korisnik i glavni nositelj projekta u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) kao provedbenom agencijom izraditi Prijedlog revidiranog NIP-a kojeg će dostaviti Vladi Republike Hrvatske na odobrenje, a u konačnici dostaviti i Tajništvu Konvencije. Predviđeni rok trajanja projekta je 2 godine. Tijekom samog projekta definirat će se prioriteti vezano uz aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se izradio Prijedlog NIP-a. Jedan od prioriteta je ažuriranje inventara vezano uz PCB, detektiranje proizvoda koji sadrže nove POP-sove, traženje izuzeća ukoliko bude potrebe, te izrada akcijskih planova ukoliko se dokaže potreba za istima.

Drugo izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj za razdoblje od siječnja 2010. do prosinca 2012. godine sadrži, kako slijedi:

  1. Izmjene u propisima u tablici 3. Nacionalnog plana u poglavlju 4. „Ocjena sadašnjeg stanja s POP spojevima u Republici Hrvatskoj“,
  2. Pregled izvršenih obveza sukladno Pravilniku o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (Narodne novine, broj 105/2008), stanje PCB opreme 31. prosinac 2012. godine,
  3. Monitoring postojanih organskih onečišćujućih tvari (voda, zrak, more, šume, ostataka pesticida u proizvodima biljnog porijekla, ostataka u mlijeku dojilja),
  4. Zaključne napomene
  5. Planove za sljedeće dvogodišnje razdoblje

Vlada RH prihvatila treće izvješće o provedbi Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj 2013. - prosinac 2014. godine  

Države svijeta usvojile su Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima 2001. godine u Stockholmu. Konvencija je stupila na snagu 17. veljače 2004. godine. Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju u svibnju 2001. godine, a Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 30. studenoga 2006. godine donio odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 11/2006). Konvencija je stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 30. travnja 2007. godine (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 2/2007).

Neki pesticidi i industrijske kemikalije na temelju njihovog štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš se svrstavaju u postojane organske onečišćujuće tvari (POP-sovi) koji se nalaze u Dodacima predmetne Konvencije.

Sukladno članku 7. Konvencije, Republika Hrvatska je izradila Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima kojeg je Vlada Republike Hrvatske Odlukom prihvatila na sjednici održanoj 5. prosinca 2008. godine (Narodne novine, broj 145/2008) (NIP). Sukladno točki II. Odluke o prihvaćanju NIP-a do sada su izrađena i prihvaćena  dva izvješća o provedbi Stockholsmke konvencije za razdoblje siječanj 2009. do prosinca 2010. godine te siječanj 2011. do prosinca 2012. godine. 

U Izvješću su prikazane promjene u odnosu na Prvo i Drugo izvješće:

  1. u zakonodavnom okviru,
  2. ispunjavanje obveza, odnosno inventaru opreme koja sadrži polikloriranih bifenila (PCB) u postojećim zatvorenim sustavima (transformatori i kondenzatori) sukladno  Pravilniku o gospodarenju polikloriranim bifenilila i polikloriranim terfenilima (Narodne novine, broj 103/14),
  3. prikazan je monitoring/praćenje stanja svih sastavnica okoliša, ostataka u proizvodima biljnog podrijetla, ostataka u ljudskom mlijeku dojilja,
  4. također su navedeni zaključci uz planove za sljedeće dvogodišnje razdoblje. 

Već u zaključku Prvog izvješća je navedeno kako je potrebno provesti detaljniju analizu eventualne uporabe, odnosno prisutnosti novih POP-sova usvojenih i uključenih u dodatke Stockholmske konvencije nakon 2009. godine u Republici Hrvatskoj, što je bila jedna od prioritetnih aktivnosti tijekom izrade Drugog NIP-a uz uklanjanje i zbrinjavanje PCB opreme.

U odnosu na rezultate iz prethodnog izvještajnog razdoblja uočeno je poboljšanje u smislu samih rezultata provedbe Stockholmske konvencije i poduzetih mjera smanjivanja koncentracije POPs-ova, odnosno PCB-a preostaloga za zbrinuti.

Obveze posjednika opreme koja sadrži PCB propisane Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (Narodne novine, broj 103/14) samo su djelomično provedene u razdoblju od siječnja 2008. do prosinca 2014. godine, no razvidan je trend kumulativnog povećanja.

Neispunjavanje obveza posjednika koji su prepoznali svoju obvezu uzrokovano je najvećim dijelom gospodarskom situacijom i nedostatkom financijskih sredstava za zamjenu i zbrinjavanje opreme koja sadrži PCB. Vjerojatnost je da postoji i određeni broj tvrtki koje nisu prepoznale vlastite odgovornosti i obveze sukladno Pravilniku te se još ne nalaze na popisu posjednika.

Radi se na povećanju opsega praćenja stanja, no i dalje nema znatnog poboljšanja vezano uz unaprjeđenje biomonitoringa.

 

Revizija Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije

22.12.2014. - Održana Inicijalna radionica Projekta revizije Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije

 

U organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode u Zagrebu se 19. prosinca 2014. godine u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, Nova cesta 3-7  održala Inicijalna radionica u sklopu Projekta revizije Nacionalnog  plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (u daljnjem tekstu Konvencija).

Sudionici radionice su bili predstavnici državnih tijela nadležnih za praćenje Nacionalnog plana za provedbu Konvencije kao i ispunjavanje obveza iste, institucija s javnim ovlastima, predstavnici jedinica lokalne samouprave nadležnih za poslove zaštite okoliša, znanstveno-istraživačkih institucija, nevladinih organizacija, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca kao i  predstavnici gospodarstva.

Republika Hrvatska je ratificirala Konvenciju u studenom 2006. godine Zakonom o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima ('Narodne novine – Međunarodni ugovori', broj 11/2006), a stranka je Konvencije od 30. travnja 2007. godine ('Narodne novine  – Međunarodni ugovori' 2/2007).

Konvencija se prvotno odnosila na uklanjanje, ograničavanje i nenamjernu proizvodnju 12 postojanih organskih onečišćujućih tvari (POPs), no nakon prihvaćanja Odluka o izmjenama i dopunama dodataka A, B i C 2009., 2011. i 2013. godine na četvrtoj, petoj i šestoj Konferenciji stranaka u tekst Konvencije uključeno je još 11 novih POPs-ova (alfa i beta heksaklorocikloheksan, klordekon, heksabromodifenil, lindan, pentaklorbenzen, perfluorooktansulfonska kiselina (PFOS) i njezine soli i perfluoroktan sulfonil fluorid (PFOSF), tetra bromodifenil eter i pentabromo difenileter, tehnički endosulfan i heksabromociklododekan (HBCD).

Temeljem članka 7. Zakona o potvrđivanju ('Narodne novine – Međunarodni ugovori', broj 11/2006), Republika Hrvatska je izradila prvi Nacionalni implementacijski plan (NIP) za provedbu Stockholmske konvencije za prvih 12 POPs-ova, a sada je u obvezi izraditi novi revidirani Nacionalni implementacijski plan koji uključuje dodatnih 11 novih POPs-ova.

Radionicu je otvorila pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode mr.sc. Marija Šćulac Domac koja je istaknula sljedeće: 'S ciljem provedbe određenih aktivnosti u svrhu ispunjavanja obveza propisanih Stockholmskom konvencijom osigurana su financijska sredstva od strane Međunarodnog fonda za okoliš (GEF-a)  i započet je spomenuti Projekt.

Osnovni cilj ove Radionice je identifikacija ključnih dionika i njihova uloga, identificiranje koordinacijskog mehanizma upravljanja POPs-ovima te razvoj strategije za jačanje svijesti nacionalnih dionika putem ovog Projekta.

Temeljem navedenog zamolila bih Vas za širenje informacija o Projektu, njegovim ciljevima uključujući zaključke usuglašene na ovoj Radionici te upućivanje na dostavu relevantnih informacija Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kao kontakt točci provedbe Projekta i Stockholmske konvencije.

Na kraju Vas sve pozivam na aktivno sudjelovanje u ovoj Radionici kao i tijekom procesa revizije, zahvaljujem  na dosadašnjoj suradnji i naglašavam potrebu daljnjeg jačanja kapaciteta te rad na poboljšanju koordinacije između međuresornih državnih tijela nadležnih za samu provedbu NIP-a kao i uključivanje znanstvenih institucija i ostalih dionika.' – zaključila je mr.sc. Šćulac Domac.

Prezentacije s radionice (zip)

 

 

29.05.2015. – Održana radionica 'Izrada inventara i preliminarni rezultati'

U organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode  i u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom u Zagrebu se 29. svibnja 2015. godine u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, Nova cesta 3-7 održala radionica 'Izrada inventara i preliminarni rezultati' u sklopu Projekta revizije Nacionalnog  plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (NIP).

Sudionici radionice su bili predstavnici državnih tijela nadležnih za praćenje Nacionalnog plana za provedbu Konvencije kao i ispunjavanje obveza iste, institucija s javnim ovlastima, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca kao i predstavnici industrije i gospodarstva.

Valja podsjetiti kako je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode započelo Projekt  revizije NIP-a s ciljem provedbe određenih aktivnosti u svrhu ispunjavanja obveza propisanih Stockholmskom konvencijom, a financijska sredstva su odobrena od strane Međunarodnog fonda za okoliš (GEF).

Ključnu komponentu Projekta čini inventarizacija (ažuriranje postojećih inventara te izrada inventara tzv. 'novih' postojanih organskih onečišćujućih tvari – POPs) na osnovu koje će biti izrađeni akcijski planovi i Prijedlog revidiranog NIP-a te je time naglašena i važnost predmetne Radionice.

Predstavnici gospodarstva, odnosno, određenih industrijskih sektora zamoljeni su da dostave ispunjene upitnike s informacijama o prošlim uporabama, proizvodnjama i stanjima zaliha POPs-ova do 10. lipnja. 2015. godine.

 Prezentacije s radionice (zip) 

  

24.-25.09.2015. - Održana radionica 'Rezultati inventarizacije kao podloga za izradu akcijskih planova' u sklopu Projekta revizije Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije

U organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode  i u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Županijskom komorom Split, u Splitu se održala 24. rujna 2015. godine (četvrtak) radionica 'Rezultati inventarizacije kao podloga za izradu akcijskih planova'.

25. rujna 2015. godine za sudionike je organiziran stručni posjet tvrtci CEMEX Hrvatska d.d., F. Tuđmana 45, Kaštel Sućurac.

Sudionici radionice su bili predstavnici državnih tijela nadležnih za praćenje Nacionalnog plana za provedbu Konvencije kao i ispunjavanje obveza iste, institucija s javnim ovlastima, Hrvatske gospodarske komore, kao i predstavnici industrije i gospodarstva.

Valja podsjetiti kako je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode započelo Projekt  revizije NIP-a s ciljem provedbe određenih aktivnosti u svrhu ispunjavanja obveza propisanih Stockholmskom konvencijom, a financijska sredstva su odobrena od strane Međunarodnog fonda za okoliš (GEF).

Radionicu je otvorila mr.sc. Marija Šćulac Domac, pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode koja je između ostalog naglasila slijedeće: 'Republika Hrvatska uložila je velike napore kako prenošenjem, tako i provedbom EU zakonodavstva na  nacionalnom nivou, te je samim time poduzela temeljnu mjeru  s osnovnim ciljem ograničavanja proizvodnje, uporabe, te nenamjernog ispuštanja POPsova u sve sastavnice okoliša. Kontinuirano se radi na unaprijeđeniju postojećeg sustava praćenja/monitoringa POPsova u okolišu, za koji je neophodno i dalje raditi na jačanju međuresorne suradnje, te suradnje sa znanstveno-istraživačkim institucijama kako bi se povećao broj analiza i dobilo što više podataka za kvalitetnije praćenje učinkovitosti provedbe same Konvencije.

Napomenula bi, da osnovni provedbeni propis za sve države članice Europske unije je tzv. POPs Uredba, a Zakonom o provedbi Uredbe o postojanim organskim onečišćujućim tvarima EZ br. 850/2004 omogućena je direktna provedba na nacionalnom nivou. 

Rezultati inventarizacije kao posljedica navedenih mjera su i potvrdili naše pretpostavke kako potencijalni problem za zdravlje i okoliš, u Republici Hrvatskoj predstavljaju zalihe polikloriranih bifenila (PCB). Na osnovi rezultata izradit će se Akcijski plan za uklanjanje zaliha PCB-ja te revidirati aktivnosti predviđene postojećim NIP-om.

Na kraju sve pozivam na aktivno sudjelovanje u ovoj Radionici, zahvaljujem na dosadašnjoj suradnji te se nadam i uspješnoj suradnji u budućnost, Vašim prijedlozima za daljnje aktivnosti i poboljšanja u smislu otklanjanja nedostataka koji su uočeni prilikom inventarizacije, ili pak inicijalnom NIP-u. Sve primjedbe, ideje, komentare ćemo razmotrili prilikom izrade samog Prijedloga revidiranog NIP-a kojeg imamo u planu uskoro izraditi i prezentirati javnosti.' - zaključila je Šćulac Domac.

Prezentacije s radionice (zip)

 

21.03.2016. - Održana radionica 'Prijedlog Drugog nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj (Uključuje Odluke usvojene 2009.-2013. godine)' u sklopu Projekta revizije Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije

U organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode  i u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, u vijećnici HGK  se održala 21. ožujka 2016. godine (ponedjeljak) završna radionica „Prijedlog Drugog nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj (Uključuje Odluke usvojene 2009.-2013. godine)” s glavnim ciljem predstavljanja navedenog Prijedloga. 

Sudionici radionice su bili predstavnici državnih tijela nadležnih za praćenje Nacionalnog plana za provedbu Konvencije kao i ispunjavanje obveza iste, institucija s javnim ovlastima, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore kao i predstavnici znanstveno-istraživačkih institucija te ovlaštenici.

Radionicu je otvorio dr.sc. Mario Šiljeg, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode koji je između ostalog naglasio slijedeće: 'Osnovna svojstva POPs-ova su njihova toksičnost velika otpornost  na fotolitičku, biološku i kemijsku razgradnju. Najveći problem proizlazi iz činjenice da se nakupljaju u masnom tkivu živih bića, bioakumuliraju se kroz hranidbenu mrežu i time predstavljaju rizik za zdravlje i okoliš te se lako prenose na velike udaljenosti i dugotrajno ostaju u okolišu. Slijedom navedenog naglasio bih važnost kvalitetnog/učinkovitog gospodarenja kemikalijama kroz cjeloživotni ciklus i gospodarenje otpadom na okolišno prihvatljiv način (uzimajući u obzir cjeloživotni ciklus neke kemikalije/aktivne tvari kao sastavni dio proizvoda/pripravka dok ista ne postane otpad.

Republika Hrvatska uložila je velike napore kako prenošenjem, tako i provedbom EU zakonodavstva na  nacionalnom nivou te je samim time poduzela temeljnu mjeru  s osnovnim ciljem ograničavanja proizvodnje, uporabe te nenamjernog ispuštanja POPs-ova u sve sastavnice okoliša. Kontinuirano se radi na unaprijeđeniju postojećeg sustava praćenja/monitoringa POPsova u okolišu, za koji je neophodno i dalje raditi na jačanju međuresorne suradnje te suradnje sa znanstveno-istraživačkim institucijama kako bi se povećao broj analiza i dobilo što više podataka za kvalitetnije praćenje učinkovitosti provedbe same Konvencije što je i predloženo samim Prijedlogom drugog NIP-a.

Tijekom procesa revizije uočena je ne zadovoljavajuća informiranost o novim POPs-ovima, izvorima, tokovima i štetnosti. Posebna pažnja će se posvetiti jačanju svijesti šire javnosti, odnosno, pojedinih ciljnih skupina kao i o gospodarenju otpadom na okolišno prihvatljiv način jer isti predstavlja opasan otpad.

Nadalje, kako su inventarizacijom potvrđene pretpostavke i utvrđene zalihe PCB-a obzirom na potencijalnu njihovu štetnost, odnosno rizik za zdravlje i okoliš, prioritetno je poduzimanje mjera, te njihovo zbrinjavanje na okolišno prihvatljiv način. U nastavku ćete danas detaljnije biti upoznati s planiranim i predloženim aktivnostima. Kao ključno želim istaknuti da što se tiče starih POPs-ova postoje zalihe PCB-a kao što sam ranije rekao, a od novih POPs-ova utvrđena je prošla proizvodnja i uporaba samo heksabromociklododekana (HBCD-a).

S obzirom na multidisciplinarnu problematiku Konvencije, tako je već Zakonom o potvrđivanju same Stockholmske konvencije podijeljena nadležnost za provedbu iste. Osnovana je međuresorna skupina koja na dvogodišnjoj osnovi informira Vladu Republike Hrvatske o provedbi inicijalnog NIP-a, a Izvješće se objavljuje na internetskim stranicama našega ministarstva i dalje se samim Prijedlogom predlaže zadržati postojeći mehanizam. No, uočena je potreba proširenja postojećeg koordinacijskog mehanizma uz uključivanje dodatnih dionika.

Na kraju sve pozivam na aktivno sudjelovanje u ovoj Radionici te se nadam Vašim konstruktivnim prijedlozima za daljnje aktivnosti i poboljšanja u smislu izrade kvalitetnijeg Prijedloga.

Ovim putem za one koji nisu upoznati obavještavam Vas kako je otvoreno javno savjetovanje do 25. ožujka 2016. godine tako da je moguće dati komentare i na taj način ili nam se izravno obratiti.' - zaključio je Šiljeg.

Prezentacije s radionice (zip)

Stockholmska konvencija (pdf)

 

01.07.2016. - Održana radionica u sklopu Projekta revizije Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije

U organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode u prostorijama Ministarstva, Radnička cesta 80 u Zagrebu, 1. srpnja 2016. godine se održala radionica u sklopu Projekta revizije Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije.

Cilj Radionice i ovaj je put bio jačanje svijesti o štetnosti postojanih organskih onečišćujućih tvari (POPs) i mogućnostima unaprjeđenja postojećeg sustava praćenja/monitoringa POPs-ova u okolišu. U tu svrhu je i dalje neophodno raditi na jačanju međuresorne suradnje i suradnje sa znanstveno-istraživačkim institucijama kako bi se povećao broj analiza i dobilo što više podataka za kvalitetnije praćenje učinkovitosti provedbe same Konvencije. Spomenuto je i jedna od aktivnosti predloženih u Drugom nacionalnom planu za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj.

Sudionici radionice su bili predstavnici javnozdravstvenih ustanova, znanstveno-istraživačkih institucija i institucija s javnim ovlastima, uz predstavnike Ministarstva kao nacionalne kontakt točke za Stockholmsku konvenciju u Republici Hrvatskoj.

Prezentacije s radionice:

20.06.2017. - Održana radionica u sklopu Projekta revizije Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije

U organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike i u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Županijskom komorom Split, u Splitu se održala 20. lipnja 2017. godine radionica u sklopu Projekta revizije Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije.

Sudionici radionice su bili predstavnici gospodarstva, tijela državne uprave, institucija s javnim ovlastima, Hrvatske gospodarske komore, znanstveno-istraživačkih institucija te stručne osobe koje obavljaju poslove u zaštiti okoliša.

Radionicu je otvorio Mario Stipetić, načelnik Sektora za zaštitu zraka, tla i mora koji je između ostalog naglasio slijedeće: „Ključnu komponentu Projekta predstavljala je inventarizacija, odnosno, ažuriranje postojećih inventara te izrada inventara novih POPs-ova na osnovu kojih je izrađen Prijedlog drugog NIP-a.

Tijekom procesa revizije uočena je ne zadovoljavajuća informiranost o novim POPs-ovima, izvorima, tokovima i štetnosti. Zbog toga je osnovni cilj ove današnje radionice jačanje svijesti šire javnosti, odnosno, pojedinih ciljnih skupina o štetnim učincima na zdravlje i okoliš kao i o gospodarenju otpadom na okolišno prihvatljiv način jer otpad koji sadrži postojane organske tvari predstavlja opasan otpad. Cilj Radionice je i upoznati sudionike s Drugim NIP-om odnosno planiranim i predloženim aktivnostima i mjerama u sklopu istoga.

Na kraju sve pozivam na aktivno sudjelovanje u ovoj Radionici te se nadam Vašim konstruktivnim prijedlozima za daljnje aktivnosti i poboljšanja u smislu budućeg unaprijeđena i ulaznih informacija za novi Treći Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije.“ - zaključio je Stipetić.

Prezentacije s radionice:

 
Dokumenti:

Popis pravnih osoba

Sukladno člancima 54., 57. i 61. Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 130/2011, 47/2014) Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdaje dozvole za:

 

Povjerenstvo za utvrđivanje povrede hrvatskih zakona i propisa u području zaštite okoliša i zaštite potrošača, 'Slučaj emisija iz vozila VW grupacije'

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je vezano uz problematiku i sumnje oko manipulacije rezultata prilikom certifikacije emisije ispušnih plinova odnosno nepravilnosti prilikom korištenja softvera za optimiziranje dušikovih oksida kod dizelskim motora od strane Volkswagen koncerna, te s ciljem objektivnog i nepristranog utvrđivanja relevantnih činjenica osnovalo 'Povjerenstvo za utvrđivanje povrede hrvatskih zakona i propisa u području zaštite okoliša i zaštite potrošača'

Povjerenstvo sačinjavaju članovi Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva poduzetništva, Ministarstva financija-Carinske uprave, Ministarstva zdravlja, Državnog zavoda za mjeriteljstvo, Centra za vozila Hrvatske, Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

Povjerenstvo je zaduženo da objektivno sagleda i procijeni situaciju i eventualne štete po okoliš, potrošače i proračun Republike Hrvatske te predloži daljnje radnje i mjere za smanjivanje eventualno nastale štete i sprečavanje ponavljanja istih ili sličnih slučajeva u budućnosti.

 

Novosti i događanja


 

Kontakti

UPRAVA ZA KLIMATSKE AKTIVNOSTI, ODRŽIVI RAZVOJ I ZAŠTITU ZRAKA, TLA I MORA
Tel: 01/3717-131
Faks: 01/3717-135
Tena Ćukli, administrativna tajnica
E-mail: tena.cukli@mzoip.hr   

Sektor za zaštitu zraka, tla i mora
Tel: 01/3717-131
Faks: 01/3717-135

Služba za zaštitu zraka, tla i od svjetlosnog onečišćenja
Tel: 01/3717-131
Faks: 01/3717-135